Slijedna struktura
1. Tipovi podataka
Da bismo na bilo koji način obrađivali podatke u programskom kodu ili dijagramom tijeka moram im odrediti tip, kako bi računalo znalo kako s njima postupati. Računalu je važno s kakvim podacima radi.
Razlikujemo:
- Cjelobrojne tipove podataka (int)
- Realne tipove podataka (obične (float) i dvostruke preciznosti (double))
- Znakovne tipove podataka (char i string)
- Logičke tipove podataka (bool)
- Korisnički definirane tipove (strukture (struct) i klase (class)))
Podaci u programima mogu biti:
- Konstante - vrijednosti im se ne mijenja (npr. g=9.81 m/s2 ili π = 3.14)
- Varijable – promjenjive se (često ih unosi korisnik tijekom izvođenja programa ili su među rezultat)
Identifikatori su imena za varijable, funkcije,
razrede... Možemo ih zadavati proizvoljno poštujući slijedeća pravila:
- Može sadržavati kombinaciju engleskih slova A-Z ili a-z, brojeva 0-9 i znaka za podcrtavanje _
- Prvi znak mora biti slovo ili _
- Ne smije se koristiti razmak pri imenovanju (možemo koristiti _ između riječi (ime_varijable) ili camel case (imeVarijable))
- Ne smiju biti jednaki ključnim riječima (naredbama) ili alternativnom oznakama operatora
Treba izbjegavati dugačka imena za varijable i
funkcije pogotovo za one koje se često ponavljaju (bitna su prva 32 znaka).