Vremenska raslojenost leksika

HISTORIZMI

ARHAIZMI

nestali zbog IZVANJEZIČNIH razloga

--> nestali iz uporabe jer su nestale stvari koje su označavali (povijesne titule, odjeća, novac, vojni predmeti...)

nestali zbog UNUTARJEZIČNIH razloga

--> promijenili svoj oblik ili značenje (njihovo mjesto je zauzela neka druga riječ)

- vrste: izrazni, sadržajnu, tvorbeni, fonološki, grafijski

barun, žandar, dukat...

ura --> sat, horugva --> zastava,

čislo --> broj...

IZRAZNI

SADRŽAJNI (ZNAČENJSKI)

TVORBENI

FONOLOŠKI

GRAFIJSKI

sadržaj se izriče drugim izrazom

riječ u suvremenom jeziku ima drugo značenje

imaju arhaične tvorbene elemente (npr. sufikse)

leksemi kojima je vidljiv fonemski sastav iz ranijih razdoblja

razlikuje se način zapisivanja riječi

čislo --> broj, dveri --> vrata

luka = livada / pristanište za brodove; brod = mjesto gdje se rijeka može pregaziti / plovilo; ljeto = godina

ljepost --> ljepota; čarobija --> čarobnica

sarce, kuralj (koralj), cesar (car), karv (krv)

oudi (oVdi - ovdje)

NEKROTIZMI

KNJIŠKI LEKSEMI

grč. nekros = mrtav

nalazimo ih samo kod pojedinih pisaca (karakteristični za nekog pisca i nikad nisu ušli u aktivni leksik)

pojavljuju se najčešće u rječnicima i knjigama

lučba = kemija (B. Šulek), množba (Ardelio Della Bella), ljesit = drven (B. Karnarutić)

mirisnica = parfumerija, nadgrobnica = epitaf, brodokršje = brodolom