Fizički dijelovi računala - hardver

3. Centralna (središnja) jedinica računala

3.2. Glavna memorija

Memorija je ključna karika u računalu. Predstavlja mogućnost čuvanja informacija. Možemo ju zamisliti kao niz lokacija, od kojih svaka sadrži djelić informacije. Informacija može biti instrukcija kojom se računalu zadaje neki zadatak.

U glavnu memoriju pripadaju memorije RAM, ROM i priručna memorija.

RADNA MEMORIJA (RAM)

RAM (Random Access Memory) je oblik primarne računalne memorije čijem se sadržaju može izravno pristupiti. To je brza memorija s kojom procesor radi neposredno, a služi za smještanje podataka i programa koji se trenutno izvode. RAM je ishodište i odredište svih informacija koje kolaju među dijelovima računala. Bitno je naglasiti da se njezin sadržaj gubi isključivanjem računala. Današnje konfiguracije osobnih računala najčešće imaju između 4 i 16 GB radne memorije. Što je kapacitet radne memorije veći, računalo će bolje raditi.

Radna memorija

ROM

ROM (Read only Memory) - sadrži sistemske podatke (operacije koje računalo može obaviti) i nedostupna je korisniku. Podaci se u nju upisuju pri proizvodnji računala i u principu se ne mijenja. To je memorija koja se prva aktivira prilikom uključivanja računala zbog svoje sposobnosti pamćenja bez napajanja. Zbog toga se u ROM-u nalaze osnovni programi koji omogućuju rad računala. Najvažniji od njih je BIOS u kojem su definirane operacije koje računalo može obaviti, a da ne pristupa tvrdom disku računala.

ROM

PRIRUČNA MEMORIJA

 

Priručna memorijacache je brza memorija manjeg kapaciteta smještena u samom procesoru. U nju se pohranjuje dio sadržaja iz radne memorije čime se ubrzava komunikacija između procesora i radne memorije.

Priručna memorija