Fizički dijelovi računala - hardver

4. Kapacitet memorije

Najmanja količina informacije koju neka memorija može pohraniti je bit, a odgovara jednoj znamenci binarnoga
brojevnog sustava. Kako računala rade pomoću električne energije, tako je i mogućnost pamćenja podatka vezana za elektronički signal. Mi to matematički predočavamo binarnim brojevnim sustavom, brojevima  0 i 1, a to odgovara određenoj količini električnog naboja.

Kako računala barataju velikom količinom podataka, za njihov zapis rabe bitove udružene u niz. Niz od 8 bitova naziva se bajt. Bajt je osnovna količina koju neki spremnik može pohraniti i najmanja jedinica koju je moguće adresirati.

Veće jedinice od bajta su kilobajt, megabajt, gigabajt....

Korisno je znati...

• Zbog konflikta sa SI standardom, po kojem kilo znači 1000, međunarodna elektrotehnička komisija (International Electrotechnical Commission, IEC) osmislila je jedinicu kibibyte (1 kiB = 1024 B). Ta je jedinica osmišljena s ciljem da zamijeni dotadašnji standard po kojem je 1KB=1024B.
  1998. ova jedinica prihvaćena je od svih glavnih organizacija standardizacije, međutim, još uvijek se koriste oba standarda zapisivanja kapaciteta memorije.
  
  
• Oznaka za bit je malo slovo b, a za bajt (byte) veliko slovo B. Tako oznake MB i Mb nisu jednake. MB označava megabajt, dok Mb označava megabit (na primjer kod označavanja brzine prijenosa podataka na mreži koristimo jedinicu Mb/s (megabit u sekundi)