Teorijski okvir

1. Teorija konstruktivizma

Konstruktivizam (engl. constructivist theory) je jedna od kognitivnih teorija učenja koja naglašava nužnost aktivnosti učenika u procesu učenja. Učenik na temelju opažanja i vlastitog iskustva u svojoj fizičkoj i socijalnoj okolini konstruira vlastito znanje koje je stoga jedinstveno za svakog pojedinca. Pri tome je važan aktivan stav osobe koja uči, da bude uključena u ono što se uči, istražuje, postavlja pitanja, stvara hipoteze, rješava probleme i surađuje s drugima.

Konstruktivističkim pristupom učenju mijenja se uloga nastavnika. On više nije primarni izvor informacija već postaje organizator procesa učenja. Njegova uloga je da odabere prikladne oblike rada, nastavne metode, izvore znanja i na taj način oblikuje okolinu za učenje te da potiče i usmjerava učenike u samostalnom otkrivanju novih pojmova, koncepata i zakonitosti.

Konstruktivističko okruženje za učenje matematike dizajnira se tako da učenicima pruža mogućnost za izgradnju konceptualnog razumijevanje te da potiče rješavanje problema i razvija sposobnosti zaključivanja. Pri poučavanju matematike učitelj treba osmisliti odgovarajući model učenikove predodžbe zadane matematičke ideje, a zatim izgraditi provizorni put kojim će se učenici kretati kako bi sami konstruirali tu ideju koja bi bila u suglasju s općeprihvaćenim matematičkim znanjima (Even i Tirosh, 2003).

Jean Piaget, kojega se smatra pionirom konstruktivističke teorije, uvodi pojam genetičke epistemologije - teorije prema kojoj je dijete genetički predodređeno da samostalno konstruira vlastitu spoznaju svijeta oko sebe pod utjecajem socijalnog i kulturnog okruženja. Prema toj teoriji važnu ulogu u procesu učenja ima adaptacija koja se odnosi na težnju organizma da se usklađuje s okolinom. Osnovni je cilj održati ravnotežu (ekvilibraciju) između novih i starih misaonih struktura što se postiže procesima asimilacije i akomodacije. Asimilacija je proces razumijevanja novog iskustava na temelju staroga i njegovo uključivanje u već postojeće misaone strukture. Akomodacija je mijenjanje postojećih misaonih struktura u skladu s novim iskustvima, a to se događa kada su nove informacije previše različite da bi se uklopile u postojeće strukture i na taj se način otvara put učenju nečega novoga.

Dva su temeljna oblika konstruktivističkog pristupa učenju:

  • radikalni (Ernst von Glasersfeld) - znanje konstruira u glavi pojedinca stvaranjem vlastitih kognitivnih struktura na temelju novoga iskustva
  • društveni (Lev Vygotski) - znanje konstruira u zajednici koja uči putem socijalnih interakcija

Radikalni konstruktivizam nastavnicima poručuje: „umjetnost poučavanja ima malo veze s prenošenjem znanja, njegova temeljna svrha mora biti poticanje umijeća učenja“ (von Glasersfeld, 1995, 192).

Konstruktivizam i e-učenje:

  • Karagiorgi i Symeou (2005) razmatraju kako konstruktivizam kao teoriju učenja ugraditi u instrukcijski dizajn kroz dimenzije analize, dizajna i evaluacije, s naglaskom na aktivno, suradničko i realistično učenje.
  • Wangpipatwong i Papasratorn (2008) ističu kako je konstruktivističko učenje idealan pedagoški pristup e-učenju. Oni su razvili konstruktivističko okruženje za e-učenje (CEE - constructivist e-learning environment) koje se sastoji od tri dijela: istraživanja, suradnje i konstrukcije novog znanja.

Literatura:

  1. Even, R., Tirosh, D. (2003). Teacher knowledge and understanding of students’ mathematical learning. U: English, L. D. (ed.), Handbook of international research in mathematics education (219-240), Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
  2. Karagiorgi, Y., Symeou, L. (2005). Translating constructivism into instructional design: Potential and limitations. Educational Technology & Society, 8(1), 17-27.
  3. Von Glasersfeld, E. (1995). Radical constructivism: A way of knowing and learning. London: Falmer Press.
  4. Wangpipatwong, T., Papasratorn, B., (2008). „The influence of constructivist e-learning system on student learning outcomes“. U: Van Slyke, C. (ur.), Information Communication Technologies: Concepts, Methodologies, Tools, and Applications, Volume 1 (1109-1121), Hershey & London: IGI Global.