Zapis slike u računalu

1. Rasterska grafika

Računalo pokazuje podatke u binarnom zapisu. Slike su također pohranjene u binarnom zapisu koje računalo pretvara u niz točkica. Točkice su raspoređene u pravokutnu mrežu. Slika na monitoru se prikazuje brzim redanjem točkica odozgo prema gore i s lijeve na desnu stranu koje su neprimjetne našem oku. Te točkice nazivamo pikselima, a pravokutna mreža je raster. Ovakav način stvaranja slike se naziva rasterska grafika.

Piksel je najmanji element slike na zaslonu monitora.

2. Crno-bijele slike

Pogledajmo primjer:

Svaki piksel prikažemo kao 0 ili 1. Tako dobiveni niz bitova predstavlja jedan binarni broj. Kada pretvorimo taj binarni broj u dekadski i zapišemo dobivene brojeve u nizu dobit ćemo:

24, 24, 60, 126, 255, 153, 24, 24.

3. Šareni svijet

4. Višebojni pikseli

Svaka piksel slika u boji se sastoji od triju podpiksela (boje) koji mogu sjati različitim intenzitetom, a to su crvena, zelena i plava. To su zapravo tri točkice koje je moguće osvijetliti većim ili manjim intenzitetom i tako čine određenu boju. 

Podpikseli su smješteni vrlo blizu jedan drugome i nevidljivi su ljudskom oku. Broj mogućih nijansi boja je deifiniran pojmom dubina boje. Dubina boje označava realnost prikaza boja na monitoru i digitalnoj fotografiji. Može biti 8-bitna (256 boja), 16-bitna (65 536 boja) ili 24-bitna (do 16.7 milijuna boja). Kvaliteta slike je vezana za dubinu boje, a ona se izražava brojem bita.

24-bitna dubina boje se naziva true color (hrv. istinska boja) jer je dovoljna za realan prikaz boja i omogućuje oko 16 milijuna boja koje ljudsko oko može registrirati.

5. Zadatak - rad u paru

1. U bilježnici nacrtaj tablicu koja ima 8 redaka i 8 stupaca. 

   2. Određena polja oboji tako da dobiješ neku sliku.

   3. Pročitaj binarni broj u svakom retku i pretvori ga u dekadski (ako trebaš pomoć pogledaj stranicu 2)

   4. Na listu papira zapiši dobivene dekadske brojeve jedan do drugog odvajajući ih zarezima.