Uvod u Internet

Danas je mnogima od nas život gotovo nezamisliv bez Interneta. Koristimo se njime na poslu, kod kuće, privatno i poslovno, za zabavu i opuštanje, učenje i usavršavanje, obavljanje poslovne komunikacije i sl. No, možete li doista reći da znate što je to Internet?

Jedna od zgodnijih definicija koje ste vjerojatno čuli jest i „Internet je mreža svih mreža”. Govori li vam to išta? Nama, iskreno, baš i ne. Vjerojatno ste čuli i to da je Internet globalna mreža. To je također točno. Svejedno, ne govori nam gotovo ništa. Možda ste negdje čuli i to da je Internet globalna računalna mreža nastala u šezdesetim godinama prošloga stoljeća. Nakon ovih definicija možemo se upitati gdje mi to uopće želimo objaviti svoje stranice.

Poglavljem „Uvod u Internet” željeli bismo vas podsjetiti što je to Internet, a što web, te što osim weba možete očekivati na Internetu. Uvest ćemo još nekoliko pojmova koji će nam pomoći u daljnjem sporazumijevanju na ovom tečaju, a oni malo znatiželjniji pronaći će u posljednjem, bonus, poglavlju ponešto o samoj povijesti Interneta.

Ishodi učenja

Nakon ovog poglavlja trebali biste:

• razlikovati Internet od weba
• nabrojati nekoliko usluga Interneta koje nisu WWW
• razlikovati pojmove klijent i poslužitelj, kao i dva značenja riječi klijent i dva značenja riječi poslužitelj
• upotrebljavati pojmove „web stranica” i „web sjedište” u ispravnom značenju
• razlikovati IP adrese od simboličkih adresa, uočavati pojedine dijelove simboličkih adresa te razumjeti njihovo značenje
• opisati postupak dobavljanja web stranica, a osobito poruke o nepostojećim stranicama.

Aktivnosti u ovom poglavlju

Osim tekstova za vas smo pripremili niz pitanja od kojih će vas neka podsjetiti na vlastita iskustva s Internetom, neka će naglasiti sadržaje iz ovog poglavlja, a neka, vjerujemo, iznenaditi.

Zato nemojte preskakati pitanja, koliko god vam jednostavno izgledala.

Da biste bolje shvatili način rada Interneta, pa samim time i postali boljim webmasterima, nužno je pojasniti osnovne pojmove s kojima se susrećemo kada govorimo o Internetu.

Internet

Internet je globalna računalna mreža začeta u šezdesetim godinama prošloga stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Danas je Internet mreža bez vlasnika, u kojoj pojedine tvrtke, odnosno organizacije održavaju svaka svoj djelić mreže, a svi korisnici mogu objavljivati svoje sadržaje.

Internet nudi mnoge mogućnosti. Od njegova začetka do danas unutar njega su razvijeni mnogi servisi (usluge) od kojih su najpoznatiji World Wide Web, daljinski prijenos podataka i elektronička pošta.

Protokol

Protokol je jezik ili skup pravila po kojima računala u mreži međusobno komuniciraju. Postoje protokoli za razne namjene, pa tako, na primjer, različiti internetski servisi upotrebljavaju različite protokole.

World Wide Web

World Wide Web (WWW, W3 ili jednostavno web) jedan je od najpopularnijih internetskih servisa, nastao početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Web se najčešće koristi HTTP protokolom (engl. Hypertext Transfer Protocol), ili, kako mu samo ime govori, protokolom za prijenos hipertekstualnih dokumenata. Više riječi o hipertekstualnim dokumentima i njihovoj izradi bit će u lekcijama koja slijede.

Daljinski prijenos podataka

Daljinski prijenos podataka servis je koji je nastao od ideje o daljinskoj razmjeni podataka između američkih vojnoindustrijskih kompleksa, koja je i potaknula razvoj Interneta. Za daljinski prijenos raznih vrsta datoteka najčešće se koristi FTP protokol (engl. File Transfer Protocol).

Daljinski prijenos podataka omogućava više od samog preuzimanja datoteka, što možemo obaviti putem weba. FTP-em možemo tako dobiti popis datoteka u pojedinoj mapi, te, ako imamo odgovarajuća prava, još i brisati, preimenovati, premještati datoteke – sve kao da su one na našem vlastitom računalu.

E-pošta

Još od prve poruke poslane Internetom davne 1971. putem elektroničke pošte, pa sve do današnjih dana, e-pošta se zadržala među omiljenim internetskim servisima. Ovaj se servis koristi dvama protokolima – POP3 (engl. Post Office Protocol) ili IMAP (engl. Internet Message Access Protocol) protokolom za primanje i SMTP (engl. Simple Mail Transfer Protocol) protokolom za slanje poruka.

Klijent

Klijent je program ili računalo koje u mreži zahtijeva podatke. Na primjer, naše računalo kojim pristupamo Internetu je klijentsko računalo.

Poslužitelj

Poslužitelj je program ili računalo koje u mreži sadrži tražene podatke ili uslugu. Računalo na kojem je smješteno neko web sjedište, primjerice, nazivamo poslužiteljskim računalom. Jasno, postoje i poslužiteljska računala za druge usluge na Internetu.

Budući da je cilj ovog tečaja naučiti izrađivati web stranice, nastavljamo s pojmovima vezanim uz web, te nekim općenitim pojmovima koje ćemo promatrati u kontekstu rada s webom.

Web stranica

Web stranica je dokument koji sadrži HTML kôd i prikazuje se u web pregledniku, a najčešće ima ekstenziju .htm ili .html. Više riječi o HTML kôdu bit će od sljedećeg poglavlja.

Često stranice na poslužiteljima ne postoje, nego ih stvaraju programi nakon što prime zahtjev za stranicom na temelju podataka koje imaju u tom trenutku (objavljenih članaka, komentara, glasova). Tada ekstenzija odgovarajuće datoteke na poslužitelju odgovara upotrijebljenom programskom jeziku (PHP, ASP i sl.).

Na ovom ćemo se tečaju baviti samo web stranicama koje u HTML-u stvaraju ljudi.

IP adresa

Jedinstvena adresa računala spojenog u mrežu. Sastoji se od četiri broja u rasponu od 0 do 255, odvojena točkom.

Primjer:

161.53.160.25

Domena

Domena je oznaka koju koristimo umjesto IP adrese.

Domene su u upotrebi zato jer ljudi lakše pamte riječi nego brojeve, osobito ako te riječi mogu povezati sa sadržajem koji se nalazi na toj domeni ili s vlasnikom domene.

Primjer:

www.carnet.hr je puno ime domene CARNetovog službenog web sjedišta.

Domain Name Server (DNS)

Domain Name Server je program koji prevodi naziv domene u IP adresu. Istim imenom se naziva i računalo, poslužitelj, na kojem se taj program izvodi.

Naš web preglednik prije dobavljanja stranice treba doznati IP adresu poslužitelja na kojem se te stranice nalaze, pa tu DNS poslužitelj igra značajnu ulogu.

Web sjedište

Web sjedište je skup dokumenata, većinom web stranica, povezanih u cjelinu. Web sjedište se u pravilu nalazi na jednoj domeni.

Uniform Resource Identifier (URI)

URI je jedinstvena adresa resursa dostupnog u računalnoj mreži. Sastoji se od:

• naziva protokola napisanog obično malim slovima (http, ftp)
• imena domene (koje određuje računalo s kojeg treba preuzeti podatke) te
• niza znakova koji opisuju način dolaska do dokumenta na poslužitelju (izvorno putanja i naziv dokumenta).

Primjeri:

http://www.tamo.aq/pingvini/kraljevski.htm
http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama/

Spomenuli smo i klijentska i poslužiteljska računala. Klijentsko računalo (engl. client) pri dohvaćanju podataka s weba zahtijeva podatke koje poslužiteljsko računalo (engl. server) posjeduje.

Ako na poslužitelju ne postoji tražena datoteka ili ona nije dostupna korisniku koji je zahtijeva, poslužitelj odgovara negativno, o čemu nas nekom od poznatih poruka obavještava naš web preglednik.

Internet je nastao vrlo spontano, bez ikakvih planova o razvitku „velike globalne mreže”. Prvi korak k nastanku Interneta učinjen je šezdesetih godina prošloga stoljeća, kada je formirana mreža pod nazivom ARPANET. Njena zadaća bila je razmjena podataka među znanstvenicima vojnoindustrijskih kompleksâ diljem SAD-a. Tako su prvotno spojena dva računala – računala na Sveučilištima UCLA i Berkley u Los Angelesu, a krajem 1969. umrežuju se još dva, od kojih jedno u vlasništvu Ministarstva obrane SAD-a. Broj umreženih računala nastavio je rasti, pa je tako krajem 1972. godine bilo umreženo četrdesetak, što vojnih, što civilnih, računala.

Skica preteče Interneta iz 1969. godine.
Izvor i više podataka iz povijesti Interneta:
Computer History Museum.

Istovremeno su se počele javljati i druge računalne mreže, koje se s vremenom udružuju jedne s drugima, pa se sve više počinje koristiti i termin – Internet.

Granice SAD-a Internet probija već ranih sedamdesetih, a 1992. godine prelazi prag od milijun većih umreženih računala lociranih diljem svijeta. Ubrzo je osnovana i organizacija pod nazivom Internet Society, koja Internet proglašava općim dobrom čovječanstva, poput vode, zraka, biljnog i životinjskog svijeta, itd.

Korak koji je doveo do ubrzanog širenja Interneta u svakodnevni život ljudi bio je uspostavljanje jedne od najatraktivnijih mrežnih usluga, World Wide Weba (WWW), početkom devedesetih godina 20. stoljeća. On je donio mogućnost povezivanja tekstnih stranica jednostavnim klikom miša, povezivanja slika i drugih materijala, a ubrzo i uključivanja materijala raznih vrsta na stranicu.

Sama uspostava WWW servisa dovela je do saznanja da Internet može biti iskorišten ne samo kao tehnička infrastruktura za razmjenu podataka potrebnih u poslovanju, već i kao medij unutar kojeg se može obavljati poslovanje. Tako su se već nakon nekoliko godina na Internetu počele predstavljati tvrtke, koje su osim prezentacije proizvoda putem Interneta nudile i same proizvode te usluge.

Danas je sve veći broj tvrtki koji se u svom poslovanju redovito okreću Internetu kao mediju koji značajno smanjuje troškove poslovanja. Nisu samo smanjeni ili čak ukinuti troškovi distribucije proizvoda do prodajnih mjesta, već je i sav prihod od prodaje proizvoda, od kojeg je dio redovito išao trgovcu, sada u rukama samog proizvođača.

Informatizacija uredskog poslovanja također doprinosi uštedama i vremena i novca, što tvrtke čini profitabilnijima, a kako je posao ponekad moguće obavljati i iz vlastitog doma, one postaju i ugodnijim mjestima za rad.