Otisni knjiguOtisni knjigu

Vrednovanje u nastavnom predmetu Informatika za drugi razred

Sjedište: CARNET - Arhiva 2021 Loomen
E-kolegij: III. Gimnazija Osijek - Informatika 2
Knjiga: Vrednovanje u nastavnom predmetu Informatika za drugi razred
Otisnuo/la: Gost (anonimni korisnik)
Datum: ponedjeljak, 28. listopada 2024., 12:20

Opis


Sadržaj

1. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda

Postupci vrednovanja u predmetu Informatika realiziraju se trima pristupima vrednovanju:

  • vrednovanjem za učenje,
  • vrednovanjem kao učenje te
  • vrednovanjem naučenoga.
Postupci moraju istovremeno biti i odgojni i pridonositi postizanju ishoda učenja.

Procjene o postignućima učenika moraju se temeljiti na integraciji raznih informacija prikupljenih u različitim situacijama tijekom određenoga vremenskog razdoblja.


1.1. Vrednovanje za učenje

Pristupom vrednovanje za učenje stavlja se naglasak na proces zajedničkoga prikupljanja informacija i dokaza o procesu učenja i poučavanja učitelja i učenika te interpretaciji tih informacija i dokaza kako bi učitelj unaprijedio poučavanje, a učenik proces učenja. Takvim pristupom učeniku se pruža mogućnost da tijekom učenja postane svjestan kako uči te uvidi kako treba učiti da bi postigao bolje rezultate. Vrednovanje za učenje rezultira kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa učenja, a ne ocjenom. 

Moguće su metode i tehnike vrednovanja za učenje u Informatici:

● ljestvice procjene – popis aktivnosti ili zadataka koje učenik izvodi, a s pomoću kojeg sam prati realizaciju i uspješnost

● e-portfolio – zbirka digitalnih radova koju učenik izrađuje tijekom školovanja

● praćenje tijekom rada – uporaba online sustava za opažanje i davanje brzih povratnih informacija učenicima.

Stvaranje e-portfolija omogućuje praćenje napretka učenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa. Stvarajući zbirku dokumenata kojom pokazuje svoj rad, učenik razvija kritičko mišljenje, samovrednuje svoja znanja i postignuća te stvara pozitivne digitalne tragove.


1.2. Vrednovanje kao učenje

Različite metode i tehnike koje se primjenjuju u pristupu vrednovanje kao učenje doprinose aktivnomu uključivanju učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja i to različitim aktivnostima vršnjačkoga i/ili samorefleksivnoga vrednovanja. Suradničkim načinom rada u virtualnome okruženju lako se provode aktivnosti vršnjačkoga vrednovanja te samoregulacije svojega procesa učenja.

Razvijanje svijesti o svojoj sposobnosti, napretku i vrijednosti svojega rada važna je odgojna komponenta procesa učenja i poučavanja. Samovrednovanjem u učenika razvijamo motivaciju za ulaganje dodatnoga napora za postizanjem željenoga uspjeha. 

Moguće su metode i tehnike vrednovanja kao učenja u Informatici:

● samorefleksija i samovrednovanje

● ljestvice procjene 

● interaktivne lekcije, zadatci ili simulacije

● odabir složenosti zadataka prema samoprocjeni te refleksija nakon rješavanja

● digitalni dnevnici učenja kao dopuna učeničkim e-portfolijima ili kao samostalni dokumenti u kojima učenici bilježe svoje uspjehe i izazove

● izlazne kartice (exit ticket) – učenici daju sebi i učiteljima jednostavnu povratnu informaciju (primjerice: razumio sam, trebam još malo učenja, nisam razumio), mogu biti unutar online sustava praćenja, eportfolija ili u dijeljenim dokumentima

● vršnjačko vrednovanje kao dio suradničkih aktivnosti kojima vršnjaci prate rad u timu, pri čemu učenici odlučuju o kriterijima vrednovanja.

1.3. Vrednovanje naučenoga

Pristupom vrednovanja naučenoga provjeravaju se isključivo oni odgojno-obrazovni ishodi koji su definirani kurikulumom, a takvo vrednovanje uvijek rezultira ocjenom. Kriteriji ocjenjivanja moraju biti jasni i javni.

Moguće su metode i tehnike vrednovanja naučenog u Informatici:

● usmene provjere znanja 

● pisane provjere i/ili provjere znanja na računalu

● e-portfolio – vrednuju se pojedini radovi prema zadanim ishodima učenja te napredovanje učenika tijekom školske godine 

● učenički projekti – vrednuje se sudjelovanje učenika, razine aktivnosti, komunikacije i suradnje, projektna dokumentacija te krajnji rezultati projekta i njihovo predstavljanje

● uporaba online provjera koje su dio unutarnjega ili hibridnoga vrednovanja.


2. Elementi i kriteriji vrednovanja ishoda

Pri vrednovanju naučenoga predlažu se sljedeći elementi vrednovanja:

● usvojenost znanja

● rješavanje problema

● digitalni sadržaji i suradnja.

Element „usvojenost znanja“ uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila.

Element „rješavanje problema“ uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.

Element „digitalni sadržaji i suradnja” uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.

2.1. Usvojenost znanja


Ocjena Kriterij ocjenjivanja (opisno)
Odličan (5)

Znanje na razini analize, sinteze, evaluacije.

  • Brzo, lako i savjesno ostvaruje radne zadatke, nove spoznaje primjenjuje i povezuje s prije stečenim znanjem
  • Uspješno primjenjuje stečeno znanje na nove, složenije primjere, uočava i ističe korelaciju naučenih sadržaja s ostalim sličnim sadržajima, navodi vlastite primjere.
  • Služi se dodatnim izvorima znanja i informacijama iz različitih medija. U gotovo svim slučajevima pokazuje razumijevanje i primjenu pojmova te donosi ispravne zaključke.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 90 – 100%
Vrlo dobar (4)

Znanje na razini primjene.

  • Razumije gradivo, služi se usvojenim znanjem, navodi vlastite primjere.
  • Samostalno rješava i složenije zadatke.
  • Smišljeno i sadržajno odgovara na pitanja. Može analizirati i povezivati gradivo.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 80 – 89%
Dobar (3)

Znanje na razini razumijevanja.

  • Reproducira temeljne pojmove, razumije gradivo, ali ga ne zna primijeniti, niti obrazložiti vlastitim primjerima.
  • U većini slučajeva ne donosi ispravne zaključke.
  • Uz pomoć nastavnika rješava jednostavne zadatke, nije dovoljno samostalan.
  • Snalazi se u osnovnim pojmovima, ali s obzirom na nedovoljan ili neispravan rad ne može analizirati i povezati gradivo.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 60 – 79%
Dovoljan (2)

Znanje na razini reprodukcije.

  • Prepoznaje temeljne pojmove, odgovara po sjećanju, nejasno iznosi gradivo, bez dubljeg razumijevanja, do rezultata dolazi uz pomoć nastavnika.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 50 – 59%
Nedovoljan (1)

Izostanak temeljnih znanja.

  • Učenik nije usvojio minimum osnovnih i važnih pojmova.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 0 – 49%


2.2. Rješavanje problema


Ocjena Kriterij ocjenjivanja (opisno)
Odličan (5)
  • Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 85 – 100%
  • U rješavanju problema programiranjem boduje se samo funkcionalan kod  u kojemu je točno riješeno 85 – 100% zadanih zadataka uz pomoć računala, poštujući metodu rješavanja zadanu u uputi.
Vrlo dobar (4)
  • Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja ih.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 70  – 84%
  • U rješavanju problema programiranjem boduje se samo funkcionalan kod  u kojemu je točno riješeno 70 – 85% zadanih zadataka uz pomoć računala, poštujući metodu rješavanja zadanu u uputi.
Dobar (3)
  • Radi uz povremenu pomoć, pogreške uočava i ispravlja ih uz pomoć nastavnika.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 55  – 69%
  • U rješavanju problema programiranjem boduje se samo funkcionalan kod u kojemu je točno riješeno 55 – 69% zadanih zadataka uz pomoć računala poštujući metodu rješavanja zadanu u uputi.
Dovoljan (2)
  • Radi uz pomoć i ne uočava pogreške samostalno.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 40  – 54%
  • U rješavanju problema programiranjem boduje se samo funkcionalan kod  u kojemu je točno riješeno 40 – 54 % zadanih zadataka uz pomoć računala.
Nedovoljan (1)

  • Učenik izražava nezainteresiranost za rad s računalom, izbjegava uporabu računala.
  • Niti uz pomoć ne uspijeva riješiti zadatke, ne uočava pogreške niti ih uspijeva ispraviti.
  • Okvirni postotak točnih rješenja na usmenoj ili pisanoj provjeri: 0  – 39%
  • U rješavanju problema programiranjem  boduje se samo funkcionalan kod u kojemu je točno riješeno 0 – 39 % zadanih zadataka uz pomoć računala.


2.3. Digitalni sadržaji i suradnja


Ocjena Kriterij ocjenjivanja (opisno)
Odličan (5)
  • Redovito i kontinuirano sudjeluje u svim fazama nastavnog sata povezujući sadržaje različitih cjelina i postavlja pitanja te daje vlastite primjere. Probleme nastoji riješiti samostalno i kreativno, aktivno traži moguća rješenja.
  • Tijekom rada stalno daje korisne ideje i aktivno sudjeluje u razgovoru. Ulaže maksimum napora, stalno je usredotočen na zadatak i rok izvršenja. Gotovo uvijek dijeli svoje ideje i podrška je drugima.
  • Tijekom grupnog rada povezuje ljude u grupi i stvara pozitivno ozračje.
Vrlo dobar (4)
  • Redovito i kontinuirano sudjeluje u svim fazama nastavnog sata. Povezuje sadržaje iz raznih cjelina.
  • Tijekom rada u grupi uglavnom daje korisne ideje i sudjeluje u razgovoru. Preoblikuje rješenja koja su predložili drugi članovi grupe. Uglavnom je usredotočen na zadatak i rok izvršenja. Ostali članovi grupa tijekom rada mogu računati na njega.
  • Većinom aktivno sluša, dijeli ideje i podrška je drugima. Doprinosi pozitivnom ozračju u grupi.
Dobar (3)
  • Povremeno sudjeluje u usvajanju programskih sadržaja, javlja se i odgovara na pitanja.
  • Tijekom rada u grupi  ponekad daje korisne ideje i sudjeluje u razgovoru. Član je grupe koji čini ono što se traži. Spreman je iskušati prijedloge drugih članova grupe ne predlaže ni ne preoblikuje rješenja. Ponekad je usredotočen na zadatak i rok izvršenja. Ostali članovi grupe ga  ponekad tijekom rada moraju podsjećati na izvršenje zadataka.
  • Povremeno aktivno sluša, dijeli ideje i pokušava biti podrška drugima.
Dovoljan (2)

  • Ponekad sudjeluje u usvajanju nastavnih sadržaja – odgovara samo na prozivku. Nesamostalan i nesustavan u radu. Pravi česte pogreške koje ponekad na poziv pokušava ispraviti.  Površan u radu, kod kuće ne radi dovoljno ili sam ne zna ispravno raditi. Radne navike nisu dovoljno razvijene ili su neispravne. Uz veći i ispravan trud i zalaganje rezultati u radu bi možda bili mnogo bolji.

  • Tijekom rada u grupi rijetko daje korisne ideje i sudjeluje  u razgovoru. Često ga drugi članovi trebaju poticati na rad. Spreman je saslušati prijedloge drugih članova grupe, ali ih rijetko iskušava. Rijetko je usredotočen na zadatak i rok izvršenja. Ostali članovi grupe ga često tijekom rada moraju podsjećati na izvršenje zadataka. 

  • Rijetko aktivno sluša i dijeli ideje. Rijetko se trudi biti podrška drugima.
Nedovoljan (1)

  • Pasivan je i nezainteresiran, nikakve mjere i sugestije ne mogu ga potaknuti na rad. Često je nediscipliniran i ometa rad u razredu. U radu nije uporan, zadovoljava se djelomičnim i nikakvim rezultatima.
  • Ne radi vježbe na računalu, a ako i da, česte su  ozbiljne pogreške koje se ne trudi ispraviti. Nema potreban pribor za rad. Ne izvršava radne zadatke, ne surađuje, ne želi govoriti.
  • Tijekom rada u grupi rijetko ne daje korisne ideje i ne sudjeluje  u razgovoru. Drugi članovi grupe ga kontinuirano trebaju poticati na rad. Nije spreman saslušati prijedloge drugih članova grupe, niti ih iskušava. Nije usredotočen na zadatak i rok izvršenja. Ostali članovi grupe ga stalno tijekom rada moraju podsjećati na izvršenje zadataka. Ne trudi se biti podrška drugima.