Povezivanje računala

Sjedište: CARNET - Arhiva 2021 Loomen
E-kolegij: Pripreme za ispit iz informatike na državnoj maturi
Knjiga: Povezivanje računala
Otisnuo/la: Gost (anonimni korisnik)
Datum: nedjelja, 24. studenoga 2024., 12:24

Opis

Osnocni pojmovi vezani uz povezivanje računala

1. Uvod

Računalnu mrežu čine dva ili više računala koja su povezana i mogu razmjenjivati podatke. Prednosti umrežavanja računala su velike: od bržeg i jednostavnijeg prenošenja programa i dokumenata, do dijeljenja uređaja (na primjer, pisača).

Mreže prema udaljenosti između računala dijelimo u dvije velike skupine:

  • - Lokalne mreže (LAN - Local Area Network) - najčešće na razini jedne ustanove, kuće ili zgrade
  • - Rasprostranjene mreže (WAN - Wide Area Network) - mreža u kojoj su računala udaljena i tisućama kilometara. Najpoznatija WAN mreža je INTERNET - globalna računalna mreža sastavljena od manjih mreža koje čine cjelinu.

Brzina prijenosa podataka mrežom mjeri se u megabitima u sekundi (Mbps).

Količina podataka koja može proći kroz neki medij za prijenos podataka u jedinici vremena (bandwidth), mjeri se u bitovima u sekundi (bits per second – bps).

Propusnost (throughput) predstavlja realnu količinu prenesenih podataka u jedinici vremena i često je manja od bandwidtha.

2. Protokoli

Protokol je skup pravila koji uređuje protok podataka mrežom. Najčešći protokol koji kontrolira način prijenosa podataka u paketima i adresiranje računala u mreži je TCP/IP protokol. Koriste ga i sva računala koja su priključena na internet. Osim TCP/IP protokola postoje i drugi protokoli koji se koriste u mrežnoj komunikaciji, poput SMTP, POP3, HTTP...

  • Protokoli
    Naziv Namjena
    TCP/IP kontrolira način prijenosa podataka u paketima i adresiranje računala u mreži
    ftp File Transfer Protocol - protokol za prijenos datoteka između računala u mreži
    http HyperText Transfer Protocol - omogućuje objavu  HTML dokumenata na Webu (glavna i najčešća metoda prijenosa informacija na Webu)
    https omogućuje sigurnu komunikaciju s poslužiteljima. Koristi se za kupovinu putem weba i sl.
    telnet omogućuje rad na udaljenom računalu
    SMTP
  • Simple Mail Transfer Protocol, uobičajeni način za prijenos elektroničke pošte na internetu
  • POP3, IMAP protokoli za preuzimanje elektroničke pošte s poslužitelja


3. Uređaji za povezivanje računala

Računalo koje želimo povezati u mrežu mora u sebi imati ugrađenu mrežnu karticu koja ima utor za mrežni kabel. Računala se ne spajaju u mrežu na način da se kablom spoje dvije mrežne kartice, već pomoću dodatnih mrežnih uređaja kojima je namjena poboljšavanje rada lokalne mreže.  

Mrežna kartica

Slika 1: Mrežna kartica

Koncentrator (hub)

Ovaj uređaj ima nekoliko utora za mrežne kablove. Jedan kraj kabla spojen je na mrežnu karticu, a drugi na koncentrator. Kada podataka dođe do ulaza u koncentrator, on ga prosljeđuje na sve izlaze, a preuzima ga računalo kojem je namijenjeno.

Koncentrator

Slika 2: Koncentrator ili hub

Preklopnik (switch)

Preklopnik je sličan koncentratoru, samo malo složeniji. Za razliku od koncentratora, on će dobiveni podatak proslijediti samo onom računalu kojem je namijenjen.

Preklopnik

Slika 3: Preklopnik ili switch

Usmjerivač (router)

Usmjerivač je spona između lokalne mreže i Interneta. To je uređaj koji je spojen s barem dvije mreže. On na temelju dostupnosti mreža s kojima je spojen, odlučuje u kojem smjeru šalje podatke.

Ruter

Slika 4: Usmjerivač ili router

Bežične mreže

Bežične lokalne mreže umrežavaju računala koja se nalaze na manjoj udaljenosti. Za realizaciju bežične LAN mreže potrebna je posebna bežična mrežna kartica i pristupni uređaj (Access Point). S bežičnim umrežavanjem moguć je jednostavniji raspored računala, ne mora se voditi briga o dužini mrežnih kabela te ostalim prostornim preprekama i ograničenjima

Zanima li vas kako to sve funkcionira, pogledajte film:

4. Spajanje računala na Internet

Za spajanje na internet, potrebno je: računalo, medij za prijenos podataka, zakupljen pristup internetu kod nekog davatelja internetskih usluga i oprema za pristup, potrebni programi za servise interneta i antivirusni program.
Medije za prijenos podataka nazivamo još i prijenosnim kanalima. Prijenosni kanal može biti javna telefonska mreža, zakupljeni vod i prostor za bežični prijenos.
Da bi korisnik pristupio internetu treba od telekomunikacijske tvrtke dobiti opremu za pristup.

Trenutačno se najviše koristi  ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) - asimetrična digitalna pretplatnička linija. ADSL je širokopojasna digitalna mreža koja koristi višestruko veću brzinu prijema podataka od brzine predaje jer većina korisnika interneta više podataka preuzima na svoje računalo nego što odašilje. Korisnik ADSL usluge od pružatelja usluge dobiva ADSL usmjerivač koji digitalne podatke iz računala prilagođava u oblik koji se može prenijeti ADSL sustavom.
Prije ADSL veze najčešće su se koristili ISDN (Integrated Services Digital Network) i digitalno-analogni modemi.

Modem

slika 1: modem

Modem služi za spajanje na Internet preko klasične telefonske linije. Njegova osnovna namjena je pretvaranje digitalnih podataka u oblik koji može putovati klasičnom telefonskom linijom i obrnuto. Najveća moguća brzina prijenosa podataka modemom je 56 Kbps.

Internetu se može pristupiti i preko jako brze kabelske veze, ako u mjestu u kojem se želite spojiti postoji kabelski operater.
Operateri u mobilnim mrežama također omogućavaju brzi pristup internetu putem mreža 3. i 4. generacije. 3G i 4G mreže namijenjene su prije svega korisnicima prijenosnih računala i pametnih telefona.

WLAN

WLAN ili bežične mreže se za prijenos podataka koriste radiovalovima, a ne kablovima.

5. Internet

Internet je globalna računalna mreža koja se sastoji od velikog broja malih mreža.

Na Internetu postoje dvije vrste računala - poslužitelji i klijenti. Na poslužiteljima su smještene informacije i oni omogućuju komunikaciju, dok klijenti od poslužitelja traže informacije i preko njih (poslužitelja) komuniciraju s drugim klijentima.

Već je rečeno kako se za dobro funkcioniranje mreže moraju poštovati određena pravila - protokoli. Najpoznatiji od njih, TCP/IP, temelji se na IP adresama. Svako računalo u mreži dobije svoju adresu - IP adresu. Ona ima oblik:

bbb.bbb.bbb.bbb

pri čemu je bbb prirodni broj između 0 i 255.

Na primjer: 198.29.200.1 je IP adresa

Osnovne principe i pojmove vezane za mreže računala i Internet pogledajte u ovom kratkom filmu:


5.1. Kako radi Internet

Koji su osnovni principi prijenosa podataka pogledajte u ovom kratkom filmu. Iako se u njemu spominje spajanje modemom, princip rada je jedna.

6. Usluge Interneta

Internet se danas često poistovjećuje sa jednom svojom uslugom - www. Tako ćete često čuti da je Internet web, što je, naravno, daleko od istine. Web (www) je samo jedna od usluga koju Internet pruža. Osim www-a, Internet usluge su još i elektronička pošta (e-mail), mrežne novine (news), forum, brbljaonica (chat), razmjena datoteka (ftp) i udaljeni rad (telnet).

World wide web (www)

WWW je danas najpopularnija internetska usluga, a sve češće obuhvaća i neke druge usluge, kao što su elektronička pošta ili forum.

Baza weba je web stranica - hipertekstualni multimedijalni dokument (s naglaskom na hipertekstualni - povezan s drugim dokumentima). Stranica je sa drugim stranicama povezana linkovima (poveznicama).

Web

Slika 1: Web stranica skole.hr

Za pregledavanje web stranica koristimo web preglednik (browser). Najpoznatiji web preglednici su: Microsoft Internet Explorer, Mozila Firefox, Opera.

Osim web preglednika, za pristup web stranici trebamo i njezinu adresu (URL). Adresa web stranice upisuje se u adresnu traku web preglednika, a ima sljedeće elemente:

protokol://poslužitelj/put/ime_dokumenta

Primjer:

http://drzavnamatura.skole.hr/dm/animacija

Web adresa

Slika 2: web adresa

Elektronička pošta (e-mail)

Elektronička pošta je usluga Interneta koji omogućuje slanje i primanje poruka, a da pošiljatelj i primatelj ne trebaju u isto vrijeme biti priključeni na Internet. Takva se komunikacija zove asinkrona komunikacija.

Elektroničkom poštom je moguće slati poruke koje sadrže tekst, slike, a moguće im je dodavati i priloge (attachmente) koji mogu biti bilo koji dokument.

Za slanje i primanje elektroničke pošte trebamo imati e-mail adresu. E-mail adresa se  dobije otvaranjem Internet računa kod davatelja Internet usluga, ali se može otvoriti na nekom besplatnom e-mail poslužitelju.

E-mail adresa sastoji se od dva odvojena dijela i oblika je: korisničko_ime@poslužitelj

Kad imamo adresu poruke možemo slati i primati pomoću programa za tu namjenu (MS Outlook, Mozilla Thunderbird, i sl.) ili preko web sučelja.

webmail

Slika 3: CARNet webmail

Mrežne novine (news)

Ova usluga Interneta omogućuje raspravu među sudionicima grupe na neku temu. To su mjesta gdje se iznose mišljenja vezana uz određenu temu. Kada netko pošalje poruku na mrežne novine, ona je dostupna svima i svatko ju može komentirati. Pristup mrežnim novinama omogućuju programi za čitanje elektroničke pošte.

Forum

Forum je vrlo sličan mrežnim novinama. Razlika je u tome što se forumu pristupa preko weba, a ne preko programa za slanje i primanje elektroničke pošte.

Brbljaonica (chat)

Za razliku od foruma, elektroničke pošte i mrežnih novina, ova usluga pripada tzv. sinkronoj komunikaciji. To je razgovor u realnom vremenu i sudionici moraju u isto vrijeme biti spojeni na Internet.

Razmjena dokumenata (ftp)

Usluga koja nam omogućuje skidanje dokumenata sa nekog poslužitelja ili postavljanje na isti naziva se FTP (File Transfer Protocol). Za postavljanje dokumenata na poslužitelje koriste se posebni programi - FTP klijenti.

ftp

Slika 4: razmjena dokumenata - FTP klijent

Rad na udaljenom računalu (telnet)

Telnet je protokol koji nam omogućuje spajanje na udaljeno računalo i rad na njemu. Jedan od programa za tu namjenu je i Remote Desktop koji dolazi sa Windowsima.

remote desktop

Slika 5: Remote desktop (rad na udaljenom računalu)

Internetska telefonija (Voice over the Internet, VOIP) je uspostava glasovne veze putem interneta, uz mogućnost prijenosa i slike (Skype).
Videokonferencija (Videoconference) je mogućnost prijenosa slike i zvuka računalnom mrežom na više različitih lokacija radi održavanja sastanaka i seminara.
Među aktivnosti na internetu ubrajamo i učenje na daljinu te elektroničko poslovanje (elektroničku trgovinu i bankarstvo).Elektroničko kupovanje sastavni je dio elektroničke trgovine (e-commerce). Omogućuje naručivanje i plaćanje proizvoda putem interneta.

elektroničko kupovanje

Slika 6: Elektroničko kupovanje

7. Pretraživanje Interneta

Kada ne znamo adresu web stranice na kojoj se nalazi podatak kojeg tražimo koristimo specijalizirane web stranice i programe namijenjene pronalaženju podataka na webu.
Programi koji omogućuju postavljanje upita pretraživanja nazivaju se tražilice ili pretraživači. Najpoznatija svjetska tražilica danas zasigurno je Google (www.google.hr). Od popularnijih tražilica mogu se još izdvojiti Bing, AltaVista, Lycos...

Savjeti za pretraživanje

Kada tražite određeni podatak potrebno je dobro razmisliti o načinu na koji ćete postaviti upit. Napišete li u polje za unos upita samo jednu riječ, broj pronađenih stranica bit će prevelik i postoji velika vjerojatnost da nećete pronaći podatak koji ste tražili.
Zbog toga odaberite nekoliko ključnih riječi i koristite tzv. pretraživačke operatore. Tražite li izraze, stavite ih u znakove navodnika.

Više o tražilicama, pretraživačkim operatorima i traženju izraza potražite u Vidipediji - slobodnoj tehno enciklopediji.

8. Pitanja s provedenih ispita

  1. (2010., ljetni rok, zadatak 2) Što je od navedenoga ispravno napisana IP adresa?
    A. 10.16.88
    B. 123.300.250
    C. 11.11.11.11
    D. 100.160.220.280

  2. (2010., ljetni rok, zadatak 3) Što od navedenoga može biti adresa elektroničke pošte?
    A. http.carnet@hr
    B. marko@škole.hr
    C. http@gmail.com
    D. razred.jagor@hrvatska

  3. (2010., jesenski rok, zadatak 2) Koji je osnovni protokol za World Wide Web?
    A. telnet
    B. http
    C. ftp
    D. smtp

  4. (2010., jesenski rok, zadatak 3) Što je od navedenoga mjera za brzinu prijenosa digitalnih podataka?
    A. Hz
    B. b/s
    C. b
    D. B

  5. (2010., jesenski rok, zadatak 28) Kako se naziva jedinstvena adresa nekoga dokumenta koji je dio sustava WWW-a na internetu?

  6. (2011., ljetni rok, zadatak 2) Uobičajeno je da se grupe znamenaka IP adrese pišu međusobno odvojene točkama.
    Koliko točaka ima u ispravno zapisanoj IP adresi prema uvriježenome (IPv4) protokolu?
    A. 1
    B. 2
    C. 3
    D. 4

  7. (2011., ljetni rok, zadatak 2) Koji od navedenih programa omogućuje rad na udaljenome računalu?
    A. MS Remote Desktop Connection
    B. MS Outlook Express
    C. MS Access
    D. MS Windows Explorer

  8. (2011., ljetni rok, zadatak 7) U promotivnome letku davatelja mrežnih usluga nudi se ADSL povezivanje na internet uz mjesečnu cijenu od 100 kn za brzine 4 Mbps/256 Kbps.
    Što označuje broj 256 u navedenoj ponudi?
    A. najveću brzinu kojom će se moći slati podatci na internet
    B. najveću brzinu kojom će se moći preuzimati podatci s interneta
    C. maksimalnu dnevnu količinu podataka koja se može preuzeti s interneta u uključenih 100 kn, a da pritom mjesečna količina ne prijeđe 4 Mb
    D. maksimalnu veličinu datoteka koje će se moći preuzeti s interneta

  9. (2011., jesenski rok, zadatak 2) Kako se naziva jedinstvena adresa računala unutar računalne mreže?
    A. adresa bajta
    B. web adresa
    C. e-mail adresa
    D. IP adresa

  10. (2011., jesenski rok, zadatak 3) Kako se naziva sustav koji prevodi brojčanu adresu računala u simboličku i obrnuto?
    A. HTTP
    B. IP
    C. URL
    D. DNS

  11. (2011., jesenski rok, zadatak 7) Računalo se spaja na internet ADSL priključkom čija je brzina 1 Mbps/256 Kbps.
    Minimalno vrijeme za koje će se na računalo preuzeti određena datoteka preko interneta je 7 s.
    Za koliko bi se najmanje vremena preuzela ista datoteka s interneta ukoliko bi se računalo na internet spajalo klasičnim modemom s najvećom mogućom brzinom?
    A. 7 sekundi
    B. 14 sekundi
    C. 125 sekundi
    D. 420 sekundi

  12. (2012., ljetni rok, zadatak 2) Koji od sljedećih protokola omogućuje sigurniju kupovinu putem weba?
    A. https
    B. xml
    C. ftp
    D. pops

  13. (2012., ljetni rok, zadatak 3) S jednog na drugo računalo preneseno je 100 MB podataka, a prijenos je trajao 83,8 sekunda.
    Koja je bila približna srednja brzina prijenosa podataka?
    A. 1 Gb/s
    B. 10 Mb/s
    C. 10 Gb/s
    D. 100 Mb/s

  14. (2012., ljetni rok, zadatak 21) Kako se naziva uređaj koji povezuje dvije vrste mreža, primjerice, internet i lokalnu mrežu?

  15. (2012., jesenski rok, zadatak 21) Prijenos podataka s jednog na drugo računalo traje 4 minute i 16 sekundi, a brzina prijenosa podatka u mreži je 100 kb/s.
    Koliko je podataka u kB preneseno u tom vremenu?

  16. (2013., ljetni rok, zadatak 2) Škola ima 15 računala i želi ih povezati u lokalnu mrežu.
    Koja je mrežna oprema nužna za taj projekt?
    A. mrežne kartice, mrežni kabeli i skener
    B. kartice za bežično umrežavanje, preklopnik i pisač
    C. mrežne kartice, mrežni kabeli i preklopnik
    D. kartice za bežično umrežavanje, crtač i preklopnik

  17. (2013., ljetni rok, zadatak 21) Napišite kraticu za Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu.

  18. (2013., jesenski rok, zadatak 2) Koja od navedenih tvrdnji opisuje paketni prijenos podataka?
    A. Svi paketi, pri paketnome prijenosu, uvijek putuju jedan za drugim kroz isti komunikacijski kanal.
    B. Paketni prijenos služi isključivo za prijenos videodatoteka.
    C. Paketni prijenos služi za prijenos podataka unutar mreže.
    D. Paketni prijenos upotrebljava se isključivo unutar lokalne mreže.

  19. (2013., jesenski rok, zadatak 7) U kojim jedinicama izražavamo brzinu prijenosa podataka?
    A. dpi
    B. m/b
    C. b/s
    D. Hz

  20. (2013., jesenski rok, zadatak 21) Koliko bitova zauzima IP adresa ako se za adresiranje upotrebljava standard IPv4?

  21. (2014., ljetni rok, zadatak 3) Koji od navedenih protokola upotrebljava kriptiranje prometa za pristup web-stranici?
    A. HTML
    B. HTTP
    C. SMTP
    D. HTTPS

  22. (2014., jesenski rok, zadatak 2)  Po čemu se od navedenoga zvjezdasta topologija razlikuje od ostalih topologija?
    A. Uređaji su spojeni jedan na drugi i čine zatvoreni krug.
    B. Svi se uređaji izravno povezuju na središnji mrežni uređaj.
    C. Uređaji su spojeni tako da su svaka dva računala izravno povezana.
    D. Uređaji su povezani zajedničkom središnjom sabirnicom.

  23. (2014., jesenski rok, zadatak 3) Što je od navedenoga web-preglednik?
    A. Yahoo
    B. Google
    C. Google Chrome
    D. Mozilla Thunderbird

  24. (2014., jesenski rok, zadatak 21) Koliko bajtova zauzima zapis IP adrese prema IPv4 standardu?

  25. (2015., ljetni rok, zadatak 2) Kako se naziva računalna mreža na širemu geografskom području?
    A. LAN
    B. WLAN
    C. WAN
    D. PAN

  26. (2015., ljetni rok, zadatak 21) Kako glasi skraćenica za uobičajeni mrežni protokol kojim se razmjenjuju datoteke na World Wide Webu?

  27. (2015., jesenski rok, zadatak 1) Koji je uobičajeni naziv za pravila pristojnoga ponašanja na internetu?
    A. Webton
    B. Webiquette
    C. Netton
    D. Netiquette

  28. (2015., jesenski rok, zadatak 2) Kako se naziva mrežna struktura u kojoj je svako računalo spojeno na centralni uređaj, npr. preklopnik te je tako povezano s ostalim računalima u mreži?
    A. zvjezdasta
    B. linijska
    C. prstenasta
    D. serijska

  29. (2016., ljetni rok, zadatak 21) Koja je kratica standarda prema kojemu IP adresa zauzima 4 bajta?

8.1. Rješenja

  1. C
  2. B (naknadno priznato i C)
  3. B
  4. B
  5. URL
  6. C
  7. A
  8. A
  9. D
  10. D
  11. C
  12. A
  13. B
  14. Ruter, Router, Usmjernik
  15. 3125 kB
  16. C
  17. CARNet
  18. C
  19. C
  20. 32
  21. D
  22. B
  23. C
  24. 4
  25. C
  26. HTTP
  27. D
  28. A
  29. IPv4