Fizički dijelovi računala - hardver

1. Uvod

Kada govorimo o građi računala, najčešće mislimo na njegovu fizičku građu.
Međutim, potrebno je naglasiti da se svako računalo sastoji od dvije nedjeljive cjeline: fizičkih dijelova hardware-a i programskog dijela – software-a. Da bi računalni sustav bio potpun, potrebno je dodati još i čovjeka, kao korisnika računala.

Fizički dijelovi računala najčešće se opisuju kao dijelovi koje je moguće vidjeti ili opipati. To su tipkovnica, miš, monitor, memorija, procesor i sl.
Programski dio računala odnosi se na naredbe koje računalo izvršava u zadanom redoslijedu i time obavlja određeni posao. Koliko god fizičke komponente računala bile skupe, bez programa one su beskorisne.

Ovisno o potrebama i mogućnostima korisnika, postoje različite vrste računala: stolno računalo za korisnike kojima je potrebno snažno računalo s mogućnostima proširivanja, velikim monitorom i tipkovnicom normalne veličine i ne trebaju ga proširivati, prijenosno računalo za korisnike koji puno putuju, a računalo trebaju i na putu, te dlanovnik za korisnike kojima je bitna pokretljivost, a ne žele ulagati u prijenosna računala. Korisnici (najčešće tvrtke) koji imaju potrebe za zahtjevnim obradama velike količine podataka koriste skupa, snažna računala – mainframe. Iako na prvi pogled sva ova računala izgledaju različito, sva su ona izgrađena po istom principu: Von Neumannovom modelu.

2. Von Neumannov model računala

John von Neumann jedan je od najistaknutijih matematičara u povijesti. Rođen je 28. prosinca 1903. godine u Budimpešti. Emigrirao je u Ameriku i postigao veliki uspjeh u raznim granama matematike: kvantnoj mehanici, funkcionalnoj analizi, teoriji skupova, topologiji, numeričkoj analizi, statistici i mnoga drugim. Radio je na projektima Marka I i ENIAC -a.
U dokumentu First Draft of a Report on the EDVAC, opisao je računalnu arhitekturu u kojoj su podaci i programska memorija preslikani u isti memorijski prostor. Zbog tog njegovog opisa sva računala koja imaju sličnu organizaciju ili arhitekturu nazivaju računala s Von Neumannovom arhitekturom. Prema Von Neumann-u, sklopovlje računala može se podijeliti u tri cjeline: centralnu jedinicu za obradu podataka, memoriju i ulazno-izlazne uređaje.   

Detaljniji opis Von Neumann-ove strukture dan je na sljedećoj slici:

To znači da se sklopovlje računala može podijeliti u dvije skupine: na sklopove koji se nalaze u centralnoj jedinici i na periferne uređaje. U centralnoj jedinici nalaze se glavna memorija i centralni procesor, dok su periferni uređaji ulazni, izlazni uređaji i vanjske memorije.

3. Centralna (središnja) jedinica računala

U prethodnoj lekciji vidjeli smo da se fizički dijelovi računala dijele na centralnu jedinicu i periferne uređaje.

U centralnoj jedinici nalaze se glavna memorija i centralni procesor.

U nekim razmatranjima govori se o tome da je centralna ili središnja jedinica kućište računala i svi dijelovi koji su u njemu. Međutim, gledamo li Von Neumannovu shemu računala, ne možemo se potpuno složiti sa ovom tvrdnjom.

Na primjer, u kućištu računala nalazi se čvrsti disk, koji pripada vanjskim memorijama, koje opet pripadaju perifernim uređajima. Znači, ako govorimo o podjeli dijelova računala prema njihovoj funkciji, ne možemo reći da je središnja jedinica kućište i svi dijelovi u njemu.

3.1. Procesor računala

Centralni procesor (CPU) naređuje svim ostalim dijelovima računala što da rade i kako da to rade. Osnovna je komponenta svakog računala i često se naziva srcem ili mozgom računala. Smješten je na matičnoj ploči u kućištu računala i odgovoran je za ispravnost svih procesa u računalu. Sastoji se od dvije komponente: ALU (Arithmetic and Logic Unit – Aritmetičko-logička jedinica) i CU (Control Unit – kontrolna ili upravljačka jedinica). Jačina, preciznije brzina, procesora danas se mjeri u Giga Hertzima (GHz).

Kontrolna jedinica

Kontrolna (upravljačka) jedinica vodi računa o tome koji bajtovi u memoriji sadrže instrukciju koju računalo trenutno obrađuje, određuje koje će operacije ALU izvršavati, nalazi informacije u memoriji koje su potrebne za te operacije i prenosi rezultate na odgovarajuća memorijska mjesta. Može se reći da ona upravlja radom procesora.

Aritmetičko logička jedinica

Aritmetičko logička jedinica obavlja osnovne aritmetičke (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje.), logičke operacije (I, ILI, NE) i operacije uspoređivanja (<, >, ≤, ≥, ≠) nad podacima koje joj je proslijedila upravljačka jedinica.

Matična ploča računala

3.2. Glavna memorija

Memorija je ključna karika u računalu. Predstavlja mogućnost čuvanja informacija. Možemo ju zamisliti kao niz lokacija, od kojih svaka sadrži djelić informacije. Informacija može biti instrukcija kojom se računalu zadaje neki zadatak.

U glavnu memoriju pripadaju memorije RAM, ROM i priručna memorija.

RADNA MEMORIJA (RAM)

RAM (Random Access Memory) je oblik primarne računalne memorije čijem se sadržaju može izravno pristupiti. To je brza memorija s kojom procesor radi neposredno, a služi za smještanje podataka i programa koji se trenutno izvode. RAM je ishodište i odredište svih informacija koje kolaju među dijelovima računala. Bitno je naglasiti da se njezin sadržaj gubi isključivanjem računala. Današnje konfiguracije osobnih računala najčešće imaju između 4 i 16 GB radne memorije. Što je kapacitet radne memorije veći, računalo će bolje raditi.

ROM

ROM (Read only Memory) - sadrži sistemske podatke (operacije koje računalo može obaviti) i nedostupna je korisniku. Podaci se u nju upisuju pri proizvodnji računala i u principu se ne mijenja. To je memorija koja se prva aktivira prilikom uključivanja računala zbog svoje sposobnosti pamćenja bez napajanja. Zbog toga se u ROM-u nalaze osnovni programi koji omogućuju rad računala. Najvažniji od njih je BIOS u kojem su definirane operacije koje računalo može obaviti, a da ne pristupa tvrdom disku računala.

PRIRUČNA MEMORIJA

Priručna memorija – cache je brza memorija manjeg kapaciteta smještena u samom procesoru. U nju se pohranjuje dio sadržaja iz radne memorije čime se ubrzava komunikacija između procesora i radne memorije.

4. Kapacitet memorije

Najmanja količina informacije koju neka memorija može pohraniti je bit, a odgovara jednoj znamenci binarnoga
brojevnog sustava. Kako računala rade pomoću električne energije, tako je i mogućnost pamćenja podatka vezana za elektronički signal. Mi to matematički predočavamo binarnim brojevnim sustavom, brojevima  0 i 1, a to odgovara određenoj količini električnog naboja.

Kako računala barataju velikom količinom podataka, za njihov zapis rabe bitove udružene u niz. Niz od 8 bitova naziva se bajt. Bajt je osnovna količina koju neki spremnik može pohraniti i najmanja jedinica koju je moguće adresirati.

Veće jedinice od bajta su kilobajt, megabajt, gigabajt....

Korisno je znati...

• Zbog konflikta sa SI standardom, po kojem kilo znači 1000, međunarodna elektrotehnička komisija (International Electrotechnical Commission, IEC) osmislila je jedinicu kibibyte (1 kiB = 1024 B). Ta je jedinica osmišljena s ciljem da zamijeni dotadašnji standard po kojem je 1KB=1024B.
  1998. ova jedinica prihvaćena je od svih glavnih organizacija standardizacije, međutim, još uvijek se koriste oba standarda zapisivanja kapaciteta memorije.
  
  
• Oznaka za bit je malo slovo b, a za bajt (byte) veliko slovo B. Tako oznake MB i Mb nisu jednake. MB označava megabajt, dok Mb označava megabit (na primjer kod označavanja brzine prijenosa podataka na mreži koristimo jedinicu Mb/s (megabit u sekundi)

4.1. Zadatci s provedenih ispita

1. (2010, ljetni rok, zadatak 9) Na memorijskome ključiću od 2 GB pohranjene su 3 datoteke. Veličine datoteka su 1536 kB, 512 kB i 46 MB.
   Koliko je slobodnoga prostora preostalo na memorijskome ključiću?
   A. 20 MB
   B. 200 MB
   C. 1052 MB
   D. 2000 MB
   
   
2. (2010, jesenski rok, zadatak 29) Koliko će prostora (u kilobajtima) na tvrdome disku zauzeti slika čija je razlučivost
   1600x1600 točkica ako je poznato da je slika spremljena bez kompresije i da ima ukupno 256 različitih mogućnosti za određivanje boje?
   
   
3. (2011, ljetni rok, zadatak 11) Koja je od navedenih tvrdnji točna?
   A. U jedan bistabil moguće je pohraniti 1 byte.
   B. Osam bistabila potrebno je za pohranjivanje 1 bita.
   C. U jedan bistabil moguće je pohraniti 8 bitova.
   D. Jedan bistabil potreban je za pohranjivanje 1 bita.
   
   
4. (2011, ljetni rok, zadatak 28) Koliko se različitih podataka može zapisati u registru od N bistabila? 
   
   
5. (2011, jesenski rok, zadatak 28) Poredajte sljedeće kapacitete memorije po veličini počevši od najvećega.
   8000 KB, 8 MB, 8 500 000 B
   
   
6. (2011, jesenski rok, zadatak 29) Koja je rezolucija fotografije kvadratnoga oblika koja na tvrdome disku zauzima 32 KB prostora ako se za zapis piksela rabi paleta od 65 536 boja?
   
   
7. (2013, ljetni rok, zadatak 8) U kojem su nizu količine memorije poredane od najmanje prema najvećoj?
   A. 200 000 B, 2 047 KB, 2 MB, 0,2 GB
   B. 2 MB, 2 047 KB, 0,2 GB, 200 000 B
   C. 0,2 GB, 2 MB, 200 000 B, 2 047 KB
   D. 2 047 KB, 2 MB, 0,2 GB, 200 000 B
   
   
8. (2013, ljetni rok, zadatak 26) Koliko će prostora (u kilobajtima) na tvrdome disku zauzeti slika čija je razlučivost 800 × 1 600 točkica ako je poznato da je slika spremljena bez kompresije i da ima ukupno 256 različitih mogućnosti za boju?
   
   
9. (2014, jesenski rok, zadatak 26) Na memorijskome ključiću slobodno je 819200 b. Koliko je to u kilobajtima?
   
   
10. (2015, ljetni rok, zadatak 26) Koliko će prostora (u KB) na tvrdome disku zauzeti slika čija je razlučivost 400 × 1600 točkica ako je poznato da je slika spremljena bez kompresije i da ima ukupno 256 različitih mogućnosti za boju?
    (Napomena: 1 KB = 210 B)
    
    
11. (2015, jesenski rok, zadatak 8) U kojemu su od navedenih nizova količine memorija poredane od najveće prema najmanjoj?
    A. 1 025 MB, 1 GB, 100000000 B, 0,01 TB
    B. 0,01 TB, 1025 MB, 1 GB, 100000000 B
    C. 0,01 TB, 1025 MB, 100000000 B, 1 GB
    D. 100000000 B, 0,01 TB, 1 GB, 1025 MB
    
    
12. (2016., ljetni rok, zadatak 22) Neka datoteka sadržava nekomprimirani audiozapis frekvencije 50 kHz (50 000 uzoraka u sekundi) uz 32 bita po uzorku u trajanju od 256 sekundi. Ta datoteka nakon kompresije zauzima
    5 MB. Kolika je kompresija, tj. omjer veličine komprimirane datoteke i veličine nekomprimirane
    početne datoteke u zadanome primjeru?
    
    

4.2. Rješenja

1. D
2. 2500
3. D
4. 2ⁿ
5. 8 500 000 B, 8 MB, 8000 KB
6. 128*128
7. A
8. 1250 KB
9. 100
10. 625
11. B
12. 0,1024
    

5. Periferni uređaji

U periferne uređaje pripadaju svi uređaji izvan centralne jedinice. Podijelili smo ih u tri skupine: ulazne uređaje, izlazne uređaje i vanjske memorije.

slika 1: digitalni fotoaparat

Ulazni uređaji služe za unos podataka iz okoline u računalo, izlazni prikazuju rezultate obrade u obliku razumljivom čovjeku (ili drugom stroju), dok vanjske memorije služe za trajno pamćenje podataka.

5.1. Ulazni uređaji

Ulazni uređaji su uređaji za unos podataka i davanje naredbi računalu. Neki od ulaznih uređaja su: tipkovnica, miš, skener, digitalni fotoaparat, digitalna kamera, mikrofon, čitač bar koda i drugi.

TIPKOVNICA

Tipkovnica je jedan od najstarijih ulaznih uređaja. Služi za unos podataka i davanje naredbi. Danas se većinom koristi za unos teksta. Sastoji se od 101 ili više tipki podijeljenih u nekoliko funkcionalnih cjelina. Spaja se na računalo najčešće USB priključkom. a sve su prisutnije, i po cijeni pristupačnije, bežične tipkovnice.

Slika 1: Tipkovnica

Tipke možemo podijeliti u skupine prema namjeni – na alfanumeričke, funkcijske, navigacijske, brojčane (numerički dio tipkovnice) i kontrolne.

MIŠ

Miš je danas standardni ulazni uređaj osobnih računala. Prelaskom na operacijske sustave s grafičkim korisničkim sučeljem (npr. Windows) postao je glavni ulazni uređaj za zadavanje naredbi. Stariji miševi koji na donjoj strani imaju pokretnu kuglicu danas su zamijenjeni takozvanim optičkim miševima koji se umjesto kuglicom koriste svjetlošću. U posljednje vrijeme popularni su bežični miševi.

Slika 2: Optički bežični miš

SKENER

Skener je uređaj koji dokument ispisan na papiru pretvara u digitalnu datoteku (sliku ili pdf dokument). Danas postoje programi (tzv. OCR) koji skenirane tekstove mogu pretvoriti u tekstualni dokument koji se onda može uređivati programom za obradu teksta.

Slika 3: Skener

DIGITALNI FOTOAPARAT I KAMERA

Digitalnim fotoaparatom i kamerom u računalo možemo unijeti fotografije ili filmske zapise koje onda možemo dodatno uređivati.

Slika 4: Digitalna kamera

MIKROFON

Mikrofon je ulazni uređaj koji služi za unos zvuka u računalo. S računalom je spojen pomoću zvučne kartice.

Slika 5: Mikrofon

Ostali ulazni uređaji:

• grafička ploča (engl. graphics tablet), namijenjena je izradbi digitalnih crteža pomicanjem posebne olovke po površini ploče. Slika se automatski pokazuje na zaslonu računala i
• razni dodatci za igranje igrica, joystick, gamepad, volani i sl.

5.2. Izlazni uređaji

Izlazni uređaji služe za pretvaranje podataka iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Neki od izlaznih uređaja su: monitor, pisač, crtalo, projektor i zvučnici.

5.3. Monitor

Monitor je izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu u čovjeku razumljivom obliku. Može se reći da je monitor najvažniji izlazni uređaj jer se prikaz rezultata rada, cjelokupno sučelje za rad i komunikacija s računalom odvija preko njega.

Monitor se s računalom povezuje pomoću grafičke kartice, a kvaliteta slike ovisi o kvaliteti samog monitora i o grafičkoj kartici ugrađenoj u računalo.

Slika 1: grafička kartica

Bitne karakteristike monitora su rezolucija (razlučivost), način izgradnje i veličina. Slika se na monitoru prikazuje pomoću niza točkica (piksela).

Rezolucija je najveći mogući broj piksela koje monitor može pokazati na zaslonu. Izražava se kao umnožak vodoravne i uspravne razlučivosti (640x480, 800x600, 1024x768, 1280x1024, 1600x1200, 2048x1536). Što je razlučivost veća, veća je i kvaliteta slike.

Dok su se ranije proizvodili monitori s katodnim cijevima (CRT monitori) koji su trošili više električne energije, te zauzimali puno mjesta, danas se najčešće koriste LCD (Liquid Cristal Display) i plazma monitori.

Novost u izradi monitora je OLED (Organic Light Emitting Diode technology) tehnologija. Više se koristi u izgradnji mobitela i mp3 playera, ali to je vjerojatno tehnologija koja će zamijeniti LCD na jednak način kao što je LCD tehnologija zamijenila CRT.

Slika 2: LCD monitor

Veličina monitora mjeri se u inčima (1“=2,54 cm), a odnosi se na duljinu dijagonale monitora. Standardne veličine danas kreću se od 17 do 24 inča.

5.4. Pisač

Pisači (printeri) su izlazni uređaji koji služe za ispis podataka na papir. Osnovni tipovi pisača su matrični, tintni i laserski.

Matrični pisači su bučni, spori i imaju lošu kvalitetu ispisa. No, mogu ispisivati više kopija odjednom i vrpce koje koriste za ispis su jeftine.

Slika 1: Matrični pisač

Zanimljiva je činjenica da su matrični pisači jedina računalna komponenta kojoj cijena raste!

Tintni pisač sliku proizvodi „pljuckanjem“ kapljica tinte određene boje na papir. Što je kapljica tinte manja, kvaliteta slike je bolja. Ove pisače odlikuje brži i kvalitetniji ispis od matričnih, te pristupačna cijena. No, zamjena boje je skupa (posebno na onim pisačima kojima se glava za ispis nalazi na boji, a ne na kućištu pisača).

Slika 2: tintni pisač

Laserski pisači danas su najkvalitetniji. Odlikuje ih velika brzina i kvaliteta ispisa, ali i visoka cijena. Cijena samih pisača, čak i onih za ispis u boji, u posljednje vrijeme znatno se smanjuje, no punjenja (tzv. toneri) za njih su još uvijek jako skupa.

Slika 3: Laserski pisač

5.5. Ostali izlazni uređaji

PROJEKTOR

Projektor se koristi kada se slika s monitora želi pokazati većem broju korisnika. Najčešće prilikom projekcija ili izlaganja. Veliku uporabu pronašao je u poslovnom svijetu, ali i u obrazovnim ustanovama. Prilikom kupnje projektora potrebno je obratiti pozornost na dvije stvari: razlučivost i snagu projekcijske žarulje.

Slika 1: Projektor

CRTALO

Crtalo (ploter) je namijenjeno crtanju složenih slika kao što su tehnički crteži ili posteri. Crtač crta pomoću posebnog pera, a osnovno mu je obilježje visoka kvaliteta ispisa, mogućnost ispisa slika velikih dimenzija i visoka cijena.

Slika 2: Crtalo (ploter)

ZVUČNICI

Zvučnici reproduciraju zvuk iz računala. Spajaju se na zvučnu karticu, kao i mikrofon. Osnovna mjera njihove kvalitete je jačina izlaznog signala mjerena u vatima (W).

Slika 3: Zvučnici

ZASLON OSJETLJIV NA DODIR

U posljednje vrijeme u bankama, turističkim uredima i nekim tvrtkama (i uređajima za kućnu upotrebu) koristi se zaslon osjetljiv na dodir (touch screen). On, ustvari, pripada u skupinu ulazno-izlaznih uređaja, jer dodirom zadajemo naredbu kao i mišem ili osjetilnom plohom. Zaslon reagira na dodir prstom ili specijaliziranom olovkom. Od uređaja u svakodnevnoj upotrebi u kojima se koristi možemo istaknuti mobitele ili GPS (navigacijske) uređaje.

Slika 4: Zaslon osjetljiv na dodir

5.6. Vanjske memorije

Vanjske memorije ili uređaji za pohranu služe za čuvanje računalnih programa i podataka, te za njihovo prenošenje s računala na računalo.

Osnovno svojstvo jedinica vanjske memorije je čuvanje podataka i kad je računalo isključeno. To znači da vanjske memorije čuvaju podatke sve dok ih ne obrišemo ili dok se jedinice ne oštete i tako unište podatke koje čuvaju.

Količina podataka koji se mogu pohraniti na vanjske memorije mjeri se u gigabajtima i terabajtima.

Tri su osnovna tipa vanjskih memorija: magnetske, optičke i poluvodičke.

5.7. Magnetski mediji za pohranu

Pohrana na ovu vrstu medija temelji se na magnetiziranju dijela medija. Ovisno o smjeru magnetskog polja na nekom mjestu, na tom mjestu čuva se nula ili jedinica.

Najvažniji magnetski medij u današnjim računalima je tvrdi disk (hard disk). Smješten je u kućištu računala u hermetički zatvorenoj kutiji, a na njemu se nalaze svi programi i podaci koje čuvamo na računalu. Osnovna karakteristika tvrdog diska je mogućnost pohrane velike količine podataka i dobra zaštićenost od loma i prljavštine. Kapacitet tvrdog diska mjeri se u stotinama GB, a osim kapaciteta u karakteristike tvrdih diskova pripadaju još i vrijeme pristupa, brzina vrtnje i brzina prijenosa podataka.

Slika 1: Čvrsi (hard) disk

Tvrdi disk može biti i prenosiv i na računalo se najčešće spaja preko USB priključka.

Podaci se na tvrdi disk zapisuju u nizu koncentričnih krugova - staza. Svaka staza podijeljena je na sektore. Svi sektori imaju svoj redni broj i istog su kapaciteta. Sektor je osnovna jedinica čitanja/pisanja na tvrdi disk.

Pojam koji se često veže za magnetske diskove jest formatiranje. Formatiranjem se kreiraju staze i sektori na disku čime se on priprema za rad.

Formatiranjem diska nepovratno se gube svi podaci koji se na njemu nalaze.

Magnetski medij kojemu je osnovno svojstvo prenosivost je disketa. Diskete se danas gotovo i ne koriste zbog malog kapaciteta (1.44 MB) i male pouzdanosti.

Slika 2: Diskete

Magnetski mediji malog kapaciteta koji su danas u širokoj primjeni su magnetne kartice (zdravstvene iskaznice, iskaznice za bankomate i sl.).

Slika 3: Magnetne kartice

Više o magnetskim diskovima pogledajte na Wikipediji.

5.8. Optički mediji

Površina optičkog medija sastoji se od udubljenja. Kao izvor svjetlosti pri upisu i čitanju podataka koristi se laser koji ima mogućnost stvaranja vrlo uskog snopa svjetlosti. Ako laserska zraka naiđe na udubljenje podatak na tom mjestu tretira se kao nula, a ako nema udubljenja kao jedinica.

Danas postoje tri osnovna tipa optičkih medija: CD (Compact disk), DVD (Digitale Versatile Disc) i BD (Blu-ray disc) Kapacitet optičkih medija bitno se razlikuje. CD ima kapacitet 650 do 700 MB. DVD može biti jednoslojni, kapaciteta 4,7 GB i dvoslojni, kapaciteta 8,5 GB, dok BD ima kapacitet do 50 GB.
Svi ovi mediji su jednake veličine (promjera 12 cm), a razlika u kapacitetu postoji zbog veće gustoće zapisa na DVD i BR medijima.

Postoji nekoliko tipova optičkih medija:

(CD)-ROM (Read Only Memory) je najraširenija vrsta optičkih diskova. Isporučuje se s upisanim podacima koje korisnik ne može promijeniti ni obrisati. Primjenjuje se za distribuciju programa i podataka (enciklopedije, rječnici, upravljački programi…).

(CD)-R (Recordable) je istih dimenzija i slične građe kao CD-ROM, no za razliku od njega isporučuje se prazan. Podatke na CD-R upisuje korisnik, a jednom upisane podatke nije moguće mijenjati ili brisati.

(CD)-RW (Rewritable) je optički disk na koji je moguće snimati i s njega brisati podatke.

Jednake oznake sa istim značenjima odnose se i na DVD medije.

Više o optičkom zapisu pogledajte ovdje.

5.9. Poluvodičke (flash) memorije

Ova vrsta vanjskih memorija postala je brzo vrlo popularna zbog malih dimenzija, velikog kapaciteta, mogućnosti čitanja i pisanja i prihvatljive cijene.

Najčešće se koriste USB flash diskovi i flashh kartice (u digitalnim fotoaparatima i mobitelima).

6. Zadatci s provedenih ispita

1. (2010, ljetni rok, zadatak 10) Kojoj vrsti medija za pohranu podataka pripada memorijski ključić (USB flash memorija)?
   A. optičkoj
   B. poluvodičkoj
   C. polimerskoj
   D. magnetskoj
   
   
2. (2010, ljetni rok, zadatak 11) Koja je od navedenih memorija najbrža?
   A. RAM
   B. cache
   C. tvrdi disk
   D. optički disk
   
   
3. (2010, jesenski rok, zadatak 9) Kod koje se memorije nakon nestanka napajanja brišu podatci?
   A. kod ROM memorije
   B. kod memorijskoga ključića
   C. kod RAM memorije
   D. kod tvrdoga diska
   
   
4. (2010, jesenski rok, zadatak 10) Kako se naziva izlazni uređaj čije se osnovno načelo zasniva na relativnome pomicanju pera u odnosu na medij?
   A. crtalo
   B. čitač crtičnoga koda
   C. grafička ploča
   D. osjetilna ploha
   
   
5. (2010, jesenski rok, zadatak 11) Na koju se vrstu optičkih diskova podatci upisuju postupkom lijevanja polimera?
   A. CD-ROM
   B. CD-R
   C. DVD-R
   D. DVD-RW
   
   
6. (2011, ljetni rok, zadatak 10) Što je od navedenoga ulazna jedinica?
   A. pisač
   B. osjetilna ploha
   C. zvučnici
   D. LCD ekran
   
   
7. (2011, jesenski rok, zadatak 10) Koju od navedenih skupina čine samo ulazni uređaji?
   A. tipkovnica, grafička ploča, zvučnici
   B. miš, osjetilna ploha, CD
   C. čitač crtičnoga koda, skener, web kamera
   D. mikrofon, projektor, zaslon osjetljiv na dodir
   
   
8. (2011, jesenski rok, zadatak 11) Koji je ispravan poredak po kapacitetu optičkih diskova od najmanjega prema najvećem?
   A. DVD, CD, Blu-ray
   B. Blu-ray, DVD, CD
   C. CD, Blu-ray, DVD
   D. CD, DVD, Blu-ray
   
   
9. (2012, ljetni rok, zadatak 7) Koju od sljedećih skupina čine samo ulazni uređaji?
   A. monitor, zvučnici, pisač
   B. skener, crtač, osjetilna ploha
   C. miš, mikrofon, slušalice
   D. tipkovnica, grafička ploča, skener
   
   
10. (2012, ljetni rok, zadatak 8) Kako se nazivaju pisači koji sliku stvaraju s pomoću boje u prahu koja se posredstvom visoke temperature „lijepi” na papir?
    A. matrični
    B. tintni
    C. termički
    D. laserski
    
    
11. (2012, jesenski rok, zadatak 1) Na numeričkome dijelu tipkovnice otipkali smo ASCII kôd 64.
    Koju tipku treba istodobno držati pritisnutu kako bismo ispisali znak @?
    A. Ctrl
    B. Shift
    C. AltGr
    D. Alt
    
    
12. (2012, jesenski rok, zadatak 2) U koji se dio računala prilikom uključivanja učitava dio operacijskog sustava?
    A. u ROM
    B. u RAM
    C. u BIOS
    D. u OS
    
    
13. (2012, jesenski rok, zadatak 7) Što znači da je radna frekvencija procesora 3 GHz?
    A. Procesor u jednoj sekundi izvodi 3 milijuna koraka.
    B. Procesor u jednoj sekundi izvodi 3 milijarde koraka.
    C. Procesor u jednoj sekundi obradi 3 milijuna bitova.
    D. Procesor u jednoj sekundi obradi 3 milijarde bitova.
    
    
14. (2012, jesenski rok, zadatak 8) Koju od sljedećih skupina čine samo optički mediji za pohranu podataka?
    A. tvrdi disk, Blu-Ray disk i memorijski ključić
    B. CD, DVD i Blu-Ray disk
    C. memorijska kartica, memorijski ključić i DVD
    D. CD, tvrdi disk i DVD
    
    
15. (2013, ljetni rok, zadatak 7) Koji od navedenih pojmova nije izravno povezan s tvrdim diskom?
    A. staza
    B. sektor
    C. cilindar
    D. spirala
    
    
16. (2013, jesenski rok, zadatak 8) Kako glasi kratica za skupinu programa koji omogućuju pretvorbu skeniranih papirnatih dokumenata u formate koji se mogu uređivati na računalu?
    A. OCR
    B. DDoS
    C. RPM
    D. OCS
    
    
17. (2014, ljetni rok, zadatak 6) Na što od navedenoga ne utječu računalni virusi?
    A. na film na DVD-u
    B. na podatke na korisnikovu računalu
    C. na rad računala i njegovih komponenti
    D. na datoteke koje izmjenjujemo elektroničkom poštom
    
    
18. (2014, ljetni rok, zadatak 7) Što od navedenoga pripada skupini optičkih medija za pohranu podataka?
    A. disketa
    B. tvrdi disk
    C. Blu-ray disk
    D. memorijski ključić
    
    
19. (2014, ljetni rok, zadatak 8) U kojemu su od navedenih nizova memorije poredane prema brzini pristupa podatcima od najsporijih do najbržih?
    A. cache memorija, tvrdi disk, RAM
    B. RAM, tvrdi disk, memorijski ključić
    C. disketa, tvrdi disk, CD ROM
    D. CD ROM, tvrdi disk, RAM
    
    
20. (2014, jesenski rok, zadatak 7) Koja je od navedenih memorija dio glavne (radne) memorije?
    A. SSD
    B. RAM
    C. tvrdi disk
    D. SD memorijska kartica
    
    
21. (2014, jesenski rok, zadatak 8) Što upotrebljavaju matrični pisači kako bi ispisali tekst?
    A. spremnik s tintom
    B. spremnik s prahom
    C. spremnik s tonerom
    D. traku natopljenu tintom
    
    
22. (2015, ljetni rok, zadatak 7) Koji od navedenih pojmova najbolje odgovara riječi hardver?
    A. tvrdi disk
    B. programska oprema
    C. središnja jedinica računala
    D. sklopovlje
    
    
23. (2015, ljetni rok, zadatak 8) Koja je mjerna jedinica za razlučivost skenera?
    A. inch
    B. bps
    C. dpc
    D. dpi
    
    
24. (2015, jesenski rok, zadatak 7) Koji se mediji za pohranu podataka ubrajaju u poluvodičke medije?
    A. memorijske kartice i memorijski ključić
    B. memorijske kartice i tvrdi disk
    C. tvrdi disk i CD ROM
    D. memorijski ključić i CD ROM
    
    
25. (2016, ljetni rok, zadatak 7) U kojoj se mjernoj jedinici izražava broj instrukcija koje procesor može obaviti u sekundi?
    A. GB/s
    B. MIPS
    C. dpi
    D. bps
    
    

6.1. Rješenja

1. B
2. B
3. C
4. A
5. A
6. B
7. C
8. D
9. D
10. D
11. D
12. B
13. B
14. B
15. D
    
16. A
17. A
18. C
19. D
20. B
21. D
22. D
23. D
24. A
25. B