Spominjanje, smještaj i izgled starog Zagreba

I. Prvi spomen imena grada u spisima

Današnji Zagreb počeli su graditi biskupi prije više od 900 godina na mjestu današnjeg Kaptola. 1094. god. je na Kaptolu osnovana biskupija i ta godina se smatra godinom rođenja našega grada.  

najstariji crtež katedrale, oko 1528.god. 

Ime Zagreba prvi puta se spominje 1134. god. u tzv. Felicijanovoj povelji. 

U njoj piše kako je ugarski kralj Ladislav Arpadović osnovao 1094. god. Zagrebačku biskupiju i doveo u Zagreb prvog biskupa, Slovaka Duha. Nadbiskup Felicijan je najvjerojatnije sudjelovao u sastavljanju ove isprave.

Felicijanova povelja, 1134. god.  

  

 

 

Biskup Duh predaje krunu hrvatsko-ugarskom kralju Ladislavu I Arpadoviću, a kralj biskupu znamenja biskupske časti

II. Smještaj i izgled prvih naselja

Naselje Kaptol razvilo se oko male stolne crkve na jednom od brežuljaka sjeverno od današnjeg Trga bana Josipa Jelačića. Nakon što je kralj Ladislav osnovao Zagrebačku biskupiju 1094. godine, sagrađena je mala, drvena crkva. Ona je izgorjela u požaru.

Tada je izgrađena crkva od drveta i kamena s jednim zvonikom. Uz crkvu sagrađeni su dvorci i kurije u kojima su živjeli svećenici. 

stara stolna crkva na Kaptolu

Nešto niže od Kaptola i stolne crkve, u današnjoj Vlaškoj ulici, bila je nekada Vlaška Ves-najstarije naselje trgovaca i obrtnika na području starog Zagreba.

         Na susjednom brežuljku, zapadno od Kaptola, razvilo se naselje Gradec. Gradec je nastao nakon što su Tatari, okrutni ratnici-osvajači porušili stolnu crkvu, Kaptol i Vlašku Ves. Tražeći mjesto za gradnju novih domova, nakon odlaska Tatara, dio stanovnika doselio se na brežuljak Gradec, danas Gornji Grad. Brežuljke Kaptol i Gradec razdvajao je potok Medveščak, danas Tkalčićeva ulica. U njemu su živjeli trgovci i obrtnici. Posebno poznati bili su zlatari iz Gradeca koji su putovali i brzo se bogatili. Trgovci i obrtnici najprije su živjeli u drvenim, no vremenom su počeli graditi veće i raskošnije kuće.

najstariji poznati plan Gradeca i Kaptola, 16.st.