Građa atoma

Website: CARNET - Arhiva 2021 Loomen
Kurs: Građa tvari
Buch: Građa atoma
Gedruckt von: Gast
Datum: Friday, 27. September 2024, 13:28

Beschreibung

Što su atomi i kako su građeni saznaj u ovaj knjizi!

1. Uvod

Zadatak:

Uzmi komad papira i pokidaj ga na sve manje i manje dijelove. Kako dugo možeš kidati taj papir?

U ovoj ćeš knjizi pronaći odgovor na prethodno pitanje i na mnoga druga. Upoznat ćeš građu tvari. Naučit ćeš kako se zovu najmanje čestice tvari, kako su izgrađene, koje vrste subatomskih čestica postoje i kakva su im svojstva. Nakon završetka teme znat ćeš definirati protonski i nukleonski broj i spoznati gdje se takve čestice mogu primjeniti.

Dakle, dijelimo li neku tvar na sve manje i manje dijelove doći ćemo da najmanje, najsitnije čestice koja se više neće moću podijeliti. Na sličan su način razmišljali, još u antičko doba, Leukip i Demokrit pa su takvu česticu nazvali atomom. (grč.athomos - nedjeljiv)


Atomi su vrlo male čestice, oku nevidljive. Ne mogu se vidjeti niti povećalom niti elektronskim mikroskopom.





1.1. Veličina atoma

Želiš li se uvjeriti kako je atom sićušna čestica, pogledaj priloženi video!

http://

2. Model atoma

Atome zamišljamo kao kuglice i prikazujemo različitim modelima, poput ovog na slici:

                                    

U atomu postoje 3 vrste čestica: protoni, neutroni i elektroni. Jednim imenom zovemo ih subatomske čestice. Međusobno se razlikuju po naboju i masi. Protoni imaju pozitivan, elektroni negativan, a neutroni su bez naboja.

Koliko se pojedinih subatomskih čestica nalazi u atomu na slici?

[Broj čestica označavamo s N. Broj protona označavamo N(p); broj elektrona N(e-) a broj neutrona N( n )]

                                                            N (p) = 3

                                                            N (e-) = 3

                                                            N( n ) = 4

Prouči sliku i svoje odgovore te odgovori: Koliki je ukupni naboj atoma? Obrazloži svoj odgovor!


2.1. Model atoma

U svakom atomu jednak je broj protona i elektrona i zbog toga je atom uvijek neutralna čestica. Znači,              

                                                   N(p) = N(e-)= Z

Broj koji pokazuje koliko se protona nalazi u nekom atomu zove se protonski ili atomski ili redni broj, a označuje se sa Z.

Odredi protonski broj za atom sa slike!​ Čiji je to atom? (odgovor ćeš pronaći služeći se periodnim sustavom elemenata)




2.2. Model atoma

(Rješenje: Z = 3)



Broj neutrona ne možemo saznati iz protonskog broja. Znači, atom mora imati još jedan broj a taj se zove nukleonski ili maseni, a označava se s A. Nukleoni su čestice koje se nalaze u jezgri (nukleusu) atoma.


Prema tome, kako bi definirali nukleonski broj?

                                                         A= N (p) + N( n )


Nukleonski ili maseni broj je broj koji pokazuje koliko se protona i neutrona nalazi u nekom atomu.

Probaj objasniti zbog čega se nukleoski broj zove još i maseni broj?​

Uz simbol atoma nekog elementa (označen općenitom oznakom X) možemo upisati protonski i maseni broj:

              

                                                               A

                                                                    X

                                                                z



3. Ponovi!

Koristeći sljedeću poveznicu

https://phet.colorado.edu/sims/html/build-an-atom/latest/build-an-atom_hr.html

 probaj napraviti modele sljedećih atoma:

a) ugljika

b) kisika

c) vodika