Otisni knjiguOtisni knjigu

C++

Sjedište: CARNET - Arhiva 2021 Loomen
E-kolegij: Algoritmi i programiranje 1. razred
Knjiga: C++
Otisnuo/la: Gost (anonimni korisnik)
Datum: četvrtak, 26. prosinca 2024., 10:10

Sadržaj

1. Popularnost pojedinih programskih jezika u 2019.


Preuzeto sa: https://www.devsaran.com/blog/10-best-programming-languages-2019-you-should-know

C++ je programski jezik koji je 1979. godine kreirao  Bjarne Stroustrup i njegov tim u Bell Laboratorijima. 40 godina kasnije i dalje je jedan od najrasprostranjenijih programskih jezika u svijetu.  

Želiš li saznati više o autoru C++-a posjeti: http://www.stroustrup.com/


2. Struktura programa u C++

Osnovna struktura C++ programskog koda:

Ili malo detaljnije:




za lakše razumijevanje, podsjećanje i ponavljanje može pomoći: 

3. Koraci pri programiranju

Koraci pri programiranju:
  1. Pisanje izvornog koda (ekstenzija .cpp) koji je u biti tekst koji podliježe pravilima sintakse
  2. Prevođenje u objektni oblik tj. binarni kod (ekstenzija .obj) u C++ ga zovemo još i kompajliranje od engl. compile
  3. Povezivanje objektnog oblika i biblioteka u izvršni kod oblik (engl. link,  ekstenzija .exe)
  4. Izvršenje i provjera programa

4. Ponovimo strukturu C++ programa


5. Tipovi podataka

Da bismo na bilo koji način obrađivali podatke u programskom kodu u C++-u moramo im odrediti tip, kako bi računalo znalo kako s njima postupati. 

Razlikujemo:

  1. Cjelobrojne tipove podataka (int)
  2. Realne tipove podataka (obične (float) i dvostruke preciznosti (double))
  3. Znakovne tipove podataka (char i string)
  4. Logičke tipove podataka (bool)
  5. Korisnički definirane tipove (strukture (struct) i klase (class)))

tipovi podataka C++


6. Varijable i konstante

Podaci u programima mogu biti:
  1. Konstante  - vrijednosti im se ne mijenja (npr. g=9.81 m/s2 ili π = 3.14)
  2. Varijable – promjenjive se (često ih unosi korisnik tijekom izvođenja programa ili su među rezultat)

Identifikatori su imena za varijable, funkcije, razrede... Možemo ih zadavati proizvoljno poštujući slijedeća pravila:

  1. Može sadržavati kombinaciju engleskih slova A-Z ili a-z, brojeva 0-9 i znaka za podcrtavanje _
  2. Prvi znak mora biti slovo ili _
  3. Ne smije se koristiti razmak pri imenovanju (možemo koristiti _ između riječi (ime_varijable) ili camel case (imeVarijable))
  4. Ne smiju biti jednaki ključnim riječima (naredbama) ili alternativnom oznakama operatora
C++ razlikuje velika i mala slova (case sensitive).
Treba izbjegavati dugačka imena za varijable i funkcije pogotovo za one koje se često ponavljaju (bitna su prva 32 znaka).

Konstantu unutar C++-u možemo  definirati na dva načina:



7. Stringovi

Naredbe za rad sa stringovima nalaze se u bibliotekama <string> i <cstring> :

http://www.cplusplus.com/reference/string/

http://www.cplusplus.com/reference/cstring/

Primjer:

stringCpp

8. Prioritet izvršavanja operacija


Prioritet Operator
1. (  ) , ++, --
2. NOT
3. *, /, %
4. + , -
5. < , <=, >, >=
 6.  ==, !=
 7.  AND (&&)
 8.  OR (||)



9. Naredbe ulaza i izlaza podataka

U programskom jeziku C++ za ulaz podataka sa konzole koristimo ključnu riječ cin uz koju idu upareni operatori unosa >>, dok za izlaz podataka koristimo ključnu riječ cout uz koju idu upareni operatori ispisa <<. 

Prije unosa vrijednosti varijabli iste je potrebno deklarirati.


10. Znakovi i znakovne funkcije

Ako je podatak znak, njegova oznaka tipa je char. Podatak tipa char je predstavljen jednim znakom unutar jednostrukih navodnika ili ASCII vrijednošću tog znaka (dekadska protuvrijednost).  

Ako je podatak tekst (niz znakova) rabe se znakovni nizovi (engl. character strings). Znakovni niz je jednodimenzionalno polje čiji su članovi znakovi (engl. char). Sadržaj se u znakovni niz unosi između para dvostrukih navodnika.

char X[ ] = "Ovo je znakovni niz"

Svaki znakovni niz završava zaključnim znakom '\0' (engl. null character). Taj znak ne treba posebno navoditi, ali treba znati da on zauzima jedno mjesto u memoriji.

Ako je niz deklariran kao char unesemo li ga pomoću naredbe

  cin>>

onda će nam program prihvatiti znakove samo dok ne stisnemo razmak ili enter.

Ako je niz deklariran kao char unesemo li ga pomoću naredbe

gets (  )

onda će nam program prihvatiti sve unesene znakove uključujući i razmake. Za ovu naredbu potrebna nam je biblioteka iz programskog jezika C  string.h


Drugi način inicijalizacije istog znakovnog niza:

 

Primjer: 


Na mrežnoj stranici:

http://www.cplusplus.com/reference/cstring/

nalazi se popis i opis funkcija za rad sa stringovima.

Jedna od funkcija je npr. strlen(  ). Primjer primjene:


Neke druge funkcije su npr. :

funkcija

pojašnjenje

toupper()

pretvara sva slova znakovnog niza u velika

tolower()

pretvara sva slova znakovnog niza u mala

isalnum(c)

Rezultat je istina ako je c slovo ili znamenka

isalpha(c)

Rezultat je istina ako je c slovo

isdigit(c)

Rezultat je istina ako je c znamenka

isspace(c)

Rezultat je istina ako je c praznina

islower(c)

Rezultat je istina ako je c malo slovo

isupper(c)

Rezultat je istina ako je c veliko slovo