The Media - Teacher's Manual

1. Osnovni ciljevi

Ova cjelina bavi se medijima, masovnim medijima i općenito sredstvima informiranja, kao i njihovim utjecajem na živote pojedinaca. Globalni je cilj ove teme osvijestiti učenike o postojanju sredstava informiranja i njihovom utjecaju na načine razmišljanja i djelovanja; detaljniji ciljevi uključuju proširenje vokabulara unutar tog registra,  kao i učenje o medijskoj kulturi i pismenosti.

2. Obrazovni ishodi

Učenik:

- čita tekst i sažeti ga u nekoliko rečenica

- zaključuje koje je značenje riječi na temelju konteksta

- izražava mišljenje o pojedinim vrstama medija

- u video materijalu pronalazi svrhovite informacije

- uspoređuje različita sredstva informiranja

- piše članak na temu/osmišljava, snima video prilog

- služi se različitim izvorima informacija

- surađuje u grupi uvažavajući različita mišljenja

3. Prijedlozi za rad s učenicima s poteškoćama

Ovisno o poteškoći koju učenik/ca posjeduje svaki se zadatak može prilagoditi: učenicima s disleksjiom potrebno je tekst poravnati lijevo, povećati font slova, odabrati jednostavni oblik fonta – tipa Calibri; učenicima s poremećajem iz spektra autizma važno je sve zadatke prilagoditi specifičnom području interesa djeteta – u slučaju dodatnog proširivanja vokabulara unutar ove teme, predlaže se, u zadatcima na popunjavanje, rečenice napisati tako da uključuju traženu riječ, ali su tematski vezane za djetetovo područje interesa, npr. avione; video prilozi u ovoj temi već uključuju podnaslove/titlove a ta je prilagodba dobra za različite poteškoće.)

4. Uvodne aktivnosti

a) Na PowerPoint prezentaciji prikažu se fotografije različitih vrsta medija, a od učenika se traži da te medije identificira - imenuje i o njihovoj upotrebi iznese svoje mišljenje (PowerPoint prezentacija kao prilog knjige 'Media'; slide 2)[1]. Na slide-u broj tri[2] nalaze se fotografije obitelji iz prošlog stoljeća kada je televizija kao medij bila tek u začetcima i fotografija suvremene obitelji u istom položaju. Nastavnik/ca ciljanim pitanjima predvodi kraću diskusiju o tome jesu li se običaji vezani za gledanje televizije promijenili, ako da, na koji način, jesu li promjene na bolje ili na gore... 

ili

5. Popis aktivnosti

1a) Televizija je medij star već više od stotinu godina. U člancima koji se predlažu govori se o budućnosti televizije kao medija. Učenici su podijeljeni  u grupe, svaka grupa ima drugi članak (Word dokument kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual; stranice 5-11 koncipirane su tako da prvo ide članak, a nakon njega zadatak s vokabularom čija obrada se predlaže pod točkom 1b), ali svi članci se bave istom temom). Obrada članaka može biti u smislu suradničkog učenja; odnosno, takva da učenici u svojim grupama članak[1] moraju pročitati i sažeti u samo 5 riječi koje zatim napišu na papir (primjer izgleda papira je u Word dokumentu kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual; stranica 12). Nakon toga slijedi miješanje grupa tako da iz svake grupe po jedan član ode u drugu grupu. Sa sobom nosi i sažetak svoje grupe, učenici nove grupe mu/joj prepričavaju o čemu se radilo u njihovom članku te oni zajedno na papir (ali u polje broj dva) dodaju riječi kojima bi opisali svoj članak. Proces se nastavlja sve dok svaka grupa nije prošla kroz sve članke i dok svaka grupa nema 'kratki sadržaj' svih članaka. Nakon toga slijedi razgovor o pročitanim tekstovima, iznošenje mišljenja na temu, argumenata za i protiv 'televizije' kao modernog ili kao zastarjelog medija.

1b) Nakon diskusije nastavnik/ca izmiješa grupe tako da u svaku grupu stavi po jednu osobu za svaki članak. Svakoj grupi se podijele zadatci s vokabularom (Word dokument kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual) i onda imaju 5 minuta da riješe sve zadatke (grupa koja točno riješi sve zadatke i/ili bude prva može dobiti malu nagradu, npr. čokoladu ili peticu/plus za aktivnost). U ovoj fazi rada učenici imaju sve tekstove pred sobom (tražene riječi/izrazi su podebljani u tekstovima). Naravno, ako nastavnik/ca procijeni da su učenici dovoljno uspješni može im i pokupiti tekstove.

1c) Nastavnik/ca na kraju odigra Kahoot kviz s učenicima (igraju individualno, ili eventualno u paru ako nemaju svi mobitele). U kvizu su još jednom upotrijebljene riječi koje su se obrađivale u tekstovima (Kahoot kviz: https://create.kahoot.it/l/#/preview/ae8dd47b-a3d7-40dc-9da5-1226bdc14b87).

ili

2) Ukoliko se nastavnik/ca odluči za drugačiju formulaciju sata, može upotrijebiti i izjave ljudi na istu temu (Word dokument kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual; stranice 13-14). Učenici u grupama ili parovima čitaju sve izjave i odgovaraju na pitanja koja im postavlja nastavnik/ca (projicirana su na Power Point prezentaciji: PowerPoint prezentacija kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual'; slide 5). Nakon isteka vremena, nastavnik/ca zajedno s učenicima provjerava točnost riješenog zadatka tako da čita svako pitanje, oni nude odgovor, a on/ona klikom na tipkovnicu prikazuje točan odgovor (animacije na spomenutom slide-u 5).

ili

3a) Drugi medij koji se može obrađivati u sklopu teme su 'novine'. Prijedlog je da se učenicima prikažu dvije naslovnice različitih vrsta novina: tzv. quality newspapers[2] i tzv. tabloids[3]. Učenici prvo trebaju prepoznati vrstu novine prema slide-u, a nakon toga rade u manjim grupama te zapisuju razlike između dviju vrsta novina (ovdje je riječ o britanskim novinama koje imaju uz sadržajne i fizičke razlike poput veličine). Najbolji način za odrađivanje ovog zadatka bio bi da se učenicima podijeli primjerak 'pravih' novina (jedne koje su 'tabloid' i druge koje su 'quality') tako da mogu zaista vidjeti koje su razlike. Ukoliko to nije moguće, mogu se isprintati primjerci članka na istu/sličnu  temu iz jednih i drugih novina ili im se na tabletima mogu prikazati jedne i druge novine. U ovom priručniku se nalazi primjer uvodne aktivnosti (PowerPoint prezentacija kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual'; slide 6).

3b) Dodatna aktivnost mogla bi biti i uspoređivanje britanskih novina s hrvatskima po istom principu! Ova aktivnost bi se učenicima mogla dati i za domaću zadaću (pri čemu je jako važno staviti malo dulji rok za odrađivanje zadaće jer uz to što trebaju odabrati članak iz dva različita primjerka novina, npr. 24sata i Jutarnji list, moraju istražiti način na koji su članci napisani, kakva je struktura rečenica, duljina članka, količina informacija koja se može iščitati iz jednih i drugih novina). Primjer zadavanja zadaće može se vidjeti u PowerPoint prezentaciji koja se nalazi kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual' (slide broj 7[4], ali ova zadaća bi trebala biti u Loomenu).

ili

4) Na PowerPoint-u se prikažu dva 'meme-a' [5]na temu 'binge watching-a'. Učenici trebaju pogoditi o kojoj temi je riječ. Nakon toga slijedi kratki razgovor o gledanju  serije 'u komadu'; učenici iznose svoja iskustva i mišljenja. Slijedi gledanje video priloga[6] o tome, a za vrijeme gledanja videa učenici trebaju ispisati razloge zbog kojih je to u redu i one zbog kojih je to loše.

ili

5) Nakon kraćeg uvoda u temu igranja video igrica (prijedlog je da se tema uvede kroz igru 'vješala'  s nazivom filma koji će se kasnije gledati ili nekim drugim pojmom koji je vezan za video igrice), učenici gledaju video prilog na temu[7]. Dok gledaju trebaju riješiti zadatak koji im je dao/la nastavnik/ca (Word dokument kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual'; stranica 15).

ili

6) Učenici gledaju video prilog[8] i za vrijeme gledanja rješavaju zadatak  (Word dokument kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual': exercise 1; stranica 16), nakon toga gledaju/slušaju drugi put i dok slušaju slažu tekst pravilnim redoslijedom (u Word dokumentu koji se nalazi kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual' je transkript teksta podijeljen na način na koji bi ga nastavnik/ca trebao/la izrezati; stranica 16).

ili

7a) Media Literacy

Prijedlog za obradu jednog dijela medijske pismenosti odnosi se na osvještavanje učenika da svi mediji pokušavaju utjecati na nas, šaljući nam različite poruke. Prva aktivnost koja se predlaže je prikazana u PowerPoint prezentaciji koja se nalazi kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual' (slide-ovi 9 i 10[9]) – prvo se učenicima prikaže samo jedan dio fotografije i od njih se traži da opišu što vide, ali i da napišu rečenice kojima interpretiraju fotografiju (dakle, na osnovi onoga što vide, oni će sigurno 'zaključiti' tko su osobe na slici, u kakvom su odnosu, gdje su i što rade, itd.). Nakon isteka predviđenog vremena, prikaže im se cjelokupna fotografija na sljedećem slide-u i s njima povede razgovor o točnosti njihovog opisa i interpretacije. Svojim pitanjima nastavnik/ca bi trebao učenike dovesti do zaključka da ponekad ono što vidimo/mislimo da vidimo nije točno. Nakon toga s učenicima se razgovara o tome pokušavaju li mediji utjecati na nas i ako da, kako (oni će sigurno navesti nekoliko načina kao što su boje u spotovima ili proizvodi u filmovima – kao dobar primjer mogu poslužiti fotografije iz filma o Jamesu Bondu[10] ).

7b) Sljedeća aktivnost može biti rad u grupama, pri čemu svaka skupina dobije drugu fotografiju reklame nekog proizvoda i treba je opisati na način da zaključi kako oni tom reklamom pokušavaju prezentirati 'drugačiju stvarnost' odnosno utjecati na potrošače (PowerPoint prezentacija koja se nalazi kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual'; slide 11[11])

ili

7b2) Druga aktivnost pod temom 'Media Literacy' može biti i obrada članka[12] 'How the Media uses Language to influence us'. Prvo učenici pogledaju video prilog[13] o dva različita izvještaja o epidemiji ebole, a nakon toga im se može dati spomenuti članak da ga pročitaju (Word dokument koji se nalazi kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual'; stranice 17 i 18) i iz njega izvuku kako mediji koriste jezik da bi manipulirali nama. Za kraj im se može dati da istraže hrvatske novine te pronađu dokaz kojim mediji pokušavaju manipulirati gledateljima/čitateljima.

* Fotografija dnevnih novina u kojima izvještavaju o samoubojstvu S.Praljka je ujedno i odličan način prikazivanja senzacionalizma u dnevnim novinama (ne nude gotovo nikakve informacije, preveliki naslovi, boje koje imaju simbolično značenje, itd.). Također, kao još jedna tema koja se može obraditi u ovom dijelu je i 'kako ćemo odlučiti kome vjerovati' kada npr. čitamo novine ili gledamo reportaže na televiziji. Odličan primjer za to su 'Fake News' clipovi na Internetu vezano za D. Trumpa i njegovu vladu, a u Hrvatskoj se učenicima mogu dati dva različita članka na istu, kontroverznu temu kao što je pravo na pobačaj (pro-life vs. pro-choice[14]) ili cijepljenje (da ili ne)[15]. Poanta bi bila da oni iz tih članaka zaključe kako je jako bitno iščitati sve što možemo da bismo dobili što više informacija na neku temu i tek onda donijeti odluku o tome tko je u pravu ili što je točno.

ili

8) Freedom of the Press

Učenicima se na PowerPointu, koji se nalazi kao prilog knjige 'The Media - Teacher's Manual', prikaže Prvi Amandman Ustava SAD-a koji govori o slobodi medija i govora[16]. Nakon što istumače amandman (uz pomoć nastavnika/ce) iznose svoja mišljenja vezano za temu slobode medija i slobode govora. Od učenika se traži da navedu dobre i loše strane ovakvog amandmana. Nakon toga im se mogu prikazati neke naslovnice novina koje su potencijalno 'uznemirile' neke ljude i od njih tražiti da odrede što je to što uznemirujuće na tim naslovnicama te mijenja li im ovo mišljenje o apsolutnoj slobodi medija.[17] Naravno, ovi slikovni prijedlozi su samo neki od mogućih, bilo bi izvrsno zamijeniti ove fotografije novima koje će biti aktualnije u trenutku izvođenja nastavnog sata.