Programski jezik

Sjedište: CARNET - Arhiva 2021 Loomen
E-kolegij: e-Ekonomac
Knjiga: Programski jezik
Otisnuo/la: Gost (anonimni korisnik)
Datum: subota, 9. studenoga 2024., 16:55

1. Pokažimo što smo istražili

Prema prethodno izrađenoj umnoj mapi u kojoj si istraživao programske jezike koji se koriste najviše u svijetu sada rezultate svojeg istraživanja napiši u kartice 

Trello Board
. Unesite po vašem mišljenju redoslijed zastupljenosti programskih jezika. Link je u istaknutom dijelu teksta.  

2. Ponovimo korake u pisanju programa

Ponovimo korake u pisanju programa pomoću zadataka sa Zabavnog kutka: 

https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/c0c77c1f-d0c6-41d2-9c36-fd7e4911ca72/


3. Ponovimo što je algoritam!

Izradi algoritam (dijagram tijeka i pseudojezik) za izračun 5 potencije nekog broja. Koje ćete sve oblike koristiti prilikom izrade dijagrama toka? Koji su nam osnovni dijelovi programa?

Rješenje:

algoritam potencije nekog broja

Pseudojezik napisanog algoritma:

                      ulaz (b)

                      P=b*b*b*b

                      izlaz(P)


Razmislite koji je slijedeći korak u programiranju?

4. Programirajmo u programskom jeziku Python

Programski jezik Python preuzmite na stranici - https://www.python.org/downloads/ . Sučelje programskog  jezika Python pogledajte u video lekciji u prilogu.

python

Nakon instalacije otvara se Python Shell IDLE. Za otvaranje novog dokumenta idemo na  File-> New file.


4.1. Malo o Pythonu

Programski jezik Python razvijen je 1989. godine s ciljem poučavanja proceduralnog i objektno orijentiranog programiranja.

Besplatan je i može se preuzeti na mrežnoj stranici www.python.org/downloads/. Postoji više inačica, a za naše potrebe koristi se inačica Python 3.7.

python

Nakon instaliranja, u početnom izborniku stvorena je grupa Python 3.7. Zapisanje programa potrebno je otvoriti razvojno okruženje IDLE.

idle


5. Vrste podataka u Pythonu

Razmislite  o tome kakvi se podaci npr. nalaze u e-dnevniku za pojedinog učenika  (ime, prezime, adresa, datum rođenja, OIB, ocjene). Možemo zaključiti da postoje različite vrste podataka – tekstualni (niz znakova), zatim brojčani (cjelobrojni, realni) i itd.

Jednostavni tipovi podataka u Pythonu 

Osnovni tipovi podataka u Pythonu su: cijeli brojevi, realni brojevi, logički tip podataka te niz znakova.

  • Cjelobrojni tip podataka (int) omogućuje spremanje cijelih brojeva proizvoljne veličine.

  • Tip podataka float omogućuje zapisivanje realnih brojeva (brojeva s decimalnom točkom)

  • Logički tip podataka (bool) može poprimiti samo dvije vrijednosti: True(istina) ili False (laž). To su vrijednosti relacijskih i logičkih izraza.

  • Niz znakova






6. Varijable

Podatke koje unosimo i pohranjujemo u memoriju računala, ali i one koje dobijemo izračunom nazivamo varijablama. Svaka varijabla ima ime (dobro je da bude sugestivno), tip (cijeli broj, realan broj, niz znakova...) i vrijednost.

Npr., ako korisnik nailaskom na naredbu ulaz(r) upiše cijeli broj 10, ime varijable je r, tip varijable je broj (točnije, cijeli broj), a vrijednost je 10.

Tip varijable određuje se prema njezinoj namjeni u programu: ocjena je cijeli broj, srednja_vrijednost je realan broj, a poruka je niz znakova.

U većini programskih jezika osnovni tipovi podataka su brojevi (cijeli ili realni) i znakovi (odnosno niz znakova).

Osim varijabli, podatci u programu mogu biti i konstante. Za razliku od varijabli,čija se vrijednost može mijenjati tijekom izvođenja programa, vrijednost konstanti ostaje jednaka od početka do kraja programa.



7. Ponovimo - osnovne algoritamske strukture

Ovisno o zahtjevima programa, postoje tri osnovne algoritamske strukture:

• slijed – niz naredaba koje se izvršavaju jedna za drugom

grananje dio programa u kojem se ovisno o ispunjenosti uvjeta izvršava određena naredba ili blok naredaba

• ponavljanje – zatvoreni niz naredaba koje se ponavljaju sve dok je zadovoljen postavljeni uvjet ponavljanja.


8. Rješenje prethodnog zadatka u Pythonu

Za rješavanje problema izračuna pete potencije nekog broja potrebno da korisnik unese željeni broj i da ga pohranimo kao varijablu, pri tome koristimo naredbu za unos podataka input.

input

Time smo riješili 1. korak unos podataka, međutim nismo vodili računa o tipu podatka,  te nakon toga podatak treba još i obraditi a onda ispisati rezultat.

print