Uvod u medije - teorija

1. cjelina: Medijski utjecaj i medijske manipulacije

O 1. cjelini

Aktivnosti

· pročitajte tekst 1. cjeline

· promislite o utjecaju medija

· popunite anketu o svom boravku u svijetu medija

· u svom portfoliju objavite promišljanje o značaju medija u svakidašnjem životu

· sudjelovanje u diskusijama

Ishodi učenja u 1. cjelini:

· osvijestiti/uočiti objasniti utjecaj medija u svakodnevnom životu

· raspraviti pozitivne i negativne strane medijskih manipulacija

· prisjetiti se likovnih elemenata i kompozicija

Moć medija

"Živimo u svijetu u kojem su mediji svemoćni: sve veći broj ljudi provodi veliki dio vremena gledajući televiziju, čitajući novine i časopise i slušajući radio. Moramo prihvatiti utjecaj medija i uvažavati njihovu važnost kao dijela kulture u današnjem svijetu. Škola i obitelj dijele odgovornost da pripreme mladu osobu za život u svijetu moćih slika, riječi i zvukova. Djeca i odrasli trebaju biti pismeni u sva ta tri simbolička sustava. Trebamo razviti naše znanje, vještine i stajališta koja će ohrabriti rast kritičke svijesti i veću stručnost među korisnicima elektroničkih i tiskanih medija.”

Iz Deklaracije o medijskom obrazovanju koju su objavili predstavnici devetnaest zemalja UNESCO-a 1982. godine.

Svakodnevno gledamo najrazličitije pokretne slike na ekranu televizora, računala, mobitela ili na velikom platnu kino dvorane. Više nego ikada ranije te nam slike gotovo istodobno dolaze iz najudaljenijih dijelova svijeta i govore o raznim vremenima.

Mogli bismo u istome danu pogledati na televiziji ili dvd-u dokumentarac o prvom čovjeku na Mjesecu, vidjeti u kinu prvi znanstvenofantastični film o putovanju na Mjesec, koji je snimio filmski čarobnjak Georges Méliès prije 107 godina i poslati prijateljici snimku punog Mjeseca koju smo sami snimili na povratku iz kina mobitelom!

Sve te poruke do nas ne dopiru izravno, licem u lice, nego posredstvom nekog medija.

Riječ medij latinskoga je podrijetla (lat. medius — srednji, u sredini), a u hrvatsko je nazivlje dospio iz engleske literature (eng. medium — sredina, srednji, sredstvo,medij). U svakodnevnom jeziku izraz medij označava sredstvo prenošenja informacija ili sredstvo komuniciranja. Medijima označavamo sustave javnog informiranja koji služe za širenje vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva. Masovni mediji (skraćeno masmediji) naziv je za medije široke potrošnje i široka opsega u koje pripadaju: internet, novine, radio i televizija (prema: http://hr.wikipedia.org/wiki/Masovni_mediji)

Mediji se najčešće definiraju kao posrednici u prenošenju poruke, no najutjecajni teoretičar novih medija Marshall McLuhan tvrdi da je puno važniji od sadržaja poruke medij koji tu poruku prenosi, odnosno način na koji prenosi tu poruku.

Poruka je bitno određena medijem u kojemu je predstavljena.

Medij je poruka

MEDIJ JE PORUKA tvrdi McLuhan.

Kritički promišljati o medijima ne znači promišljati o njihovu sadržaju nego o načinima na koje prenose poruku. Što mislite, što je važnije, primjerice, za dnevne novine: sadržaji koje nude ili način na koji dopiru do velikog broja čitatelja?

Dnevne novine moraju izlaziti svakodnevno bez obzira je li se taj dan dogodilo ikakav važan događaj, posljedica je da sam mediji postaje događaj, dan bez novina kao da nije dan, a ako događaja nema treba ga izmisliti. Koliko vrijede stare novine? A jučerašnje vijesti?

Vijesti moraju biti nove to je važnije za njih nego kakav je njihov sadržaj, one moraju donijeti nešto što još nitko nije čuo ili vidio.

George Newnes je 1881. pokrenuo list Zanimljivosti, bila je to prekretnica u povijesti britanskog novinarstva. Taj je list pridonio revolucioniranju najniže forme jeftinog novinarstva. Newnes je pokrenuo tjednik i pobrinuo se da list bude prepun ganutljivih pričica, zabavnih novosti, anegdota, šala, vinjeta, ulomak iz romana zagonetki pravnih pitanja, ali ničega što bi zahtijevalo povećanu pozornost čitatelja ili koncentraciju.

Svoj je cilj Newnes definirao ovako: držati čitateljevo oko budnim, a njegov mozak u stanju drijemeža.

Privlačnost, zanimljivost, novost imperativi su svih masovnih medija.

Oživljavanje vijesti

Jedan od svakako inventivnijih načina ''oživljavanja'' vijesti u vremenu kada su se one najvećim dijelom prenosile usmenim putem, bila je putujuća izložba madamme Tussaud s početka 19. stoljeća koja je bila kao putujuće novine i omogućavala posjetiteljima uvid u globalne događaje i običnim ljudima susret licem u lice s ljudima iz vijesti, vojskovođama, političarima, poznatim kriminalcima i ostalim ondašnjim celebritiyima.

U dvjesto godina postojanja Muzej Madadame Tussaud posjetili su milijuni posjetitelja, a popularnost i zanimanje za njezine muzeje koje se danas nalaze u Amsterdamu, Londonu, New Yorku, Las Vegasu, Hong Kongu, Berlinu i drugdje u svijetu se ne smanjuje.

Posjetite stranicu Muzeja i doznajte više o gospođi Tussaud te tko se sve nalazi u njezinim muzejima.

http://www.madametussauds.com/London/About/History/Default.aspx

U svijetu medija

Izumom tiska demokratizirao se pristup informacijama i stvorila javnost, i nametnule su se ne samo neke opće teme nego i načini na koje predstavljamo stvarnost.

Mediji se zovu i masovnim medijima, zato što njihove poruke mogu doprijeti do velikog broja ljudi.

Tako se stvara konzumentska zajednica u kojoj interese i potrebe formiraju masovni mediji, prenoseći kulturne poruke i kulturne kodove za budućeg globalnog potrošača.

Mediji su postali temelj osobnog i društvenog života, promijenili su javnu i političku komunikaciju, kulturu i umjetnost, utjecali na znanje i slobodno vrijeme, promijenili obitelj i školu te nametnuli potrebu da se mnoge vrijednosti preispitaju.

Pogledajte film Jeste li znali? na Youtubeu i razmislite o podatcima koje ste upravo doznali.

Tema za razmišljanje

U budućim kontaktima s medijskim sadržajima pokušajte imati na umu ova četiri ključna pitanja za sve medije.

• Tko je proizveo taj medij?

• Kako taj medij prenosi poruku?

• Na koji način predstavlja svijet o kojem govori?

• Kako se tumači ta medijska poruka?

Važno je imati na umu:

Sve je medijske tekstove netko proizveo.

Masovno se proizvode i namijenjeni su brojnoj publici.

Svi koriste vlastiti jezik i način prenošenja poruke.

Stvaraju vlastitu sliku svijeta.

Publika njihove poruke tumači na različite načine.

Vrijeme i prostor u medijima

Marshall McLuhan govori o suvremenom čovjeku uronjenom u svijet masovne komunikacije, masovnih medija i novih tehnologija.

Jedna od temeljnih McLuhanovih teza jest da su mediji čovjekovi produžetci.

Naš glas i slika mogu doprijeti do najudaljenijih dijelova zemaljske kugle. Mediji nam omogućuju vidjeti i biti u prostorima na kojima je teško zamislivo da bismo se mogli naći, otkrivaju ljudskom oku nevidljive promjene na biljkama i u prirodi, oceanske dubine, druge planete, pa čak i samo ljudsko tijelo, pomoću suvremene tehnologije, primjerice ultrazvuka ili magnetske rezonance, unutrašnjost našeg tijela postala je u potpunosti vidljiva.

Mediji bitno mijenjaju naše poimanje prostora, udaljenosti su poništene jer više fizički ne moramo biti prisutni da bismo se vidjeli i čuli.

Slično je i s vremenom, gotovo istovremeno razmjenjujemo pisane poruke za koje su nam nekad trebali mjeseci ili tjedni da ih dobijemo. Filmski i audio zapisi iz prošlih vremena omogućuju nam dragocjeni uvid u vrijeme o kojemu nikada ne bismo mogli svjedočiti.

Mediji nam omogućuju da se bogatstva svijeta, povijesna i kulturna baština sačuvaju kao zajednička baština i enciklopedija globalnog znanja.

Medijske manipulacije

Razne medijske tehnologije nam omogućavaju da prostor i vrijeme vidimo na drugačiji način. Fotografske i video kamere mogu snimati mikro i makro svijet koji ne možemo vidjeti golim okom; mogu snimati usporeno ili ubrzano i tako nam otkriti detalje koje nikada ne bi mogli doživjeti. Digitalni mediji također olakšavaju mijenjanje i dorađivanje snimljenog materijala.

Već od izuma fotografije ljudi su otkrili da im taj medij omogućava nešto što nijedan prije nije mogao. Pomoću fotografije počeli su bilježiti protok vremena, što je nakraju rezultiralo izumom filma.

Danas nam razne tehnologije omogućuju da snimamo ubrzane ili usporene snimke, pa čak i da stvaramo iluziju trodimezionalnog prostora. Takve tehnologije omogućuju da manipulacija bude gotovo neprimjetna gledatelju. Važno je da mogućnosti manipulacija s medijima budemo svjesni, jer se one mogu iskoristiti i da nas obmanu.

Pogledajte linkove:

http://dnevnik.hr/showbizz/omg/jos-jednom-ovako-zvijezde-postaju-savrsene.html

http://www.serijala.com/izdvojeno/video-kompilacija-kako-nastaju-vizualni-efekti-u-serijama/

http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/je-li-ovo-najgora-kineska-fotomontaza-ikad.html

(linkovi se otvaraju u istom prozoru, za povratak na e-tečaj stisnite back)

Razmisli!

Je li se nakon gledanja ovih primjera mogućnosti medijskih manipulacija promijenilo tvoje shvaćanje vizualnih informacija iz medija?

Vrijeme provedeno s medijima

Prema posljednjim istraživanjima učenici od 8 do 14 godina u prosjeku uz svoja računala dnevno provode između tri i pet sati.

Istraživanje Djeca i mediji (2006.) provedeno na 160 učenika nižih razreda osnovne škole ( od 1. do 4. razreda ) u trima osnovnim školama na području grada Zagreba objavljeno je na stranicama Hrvatskog filmskog saveza. Donosimo ulomak iz Zaključka rezultata istraživanja :

,,Od svih medija koji su analizirani ( televizija, film, radio, tisak, računalo i internet ) u ovom istraživanju najviše se primjenjuje televizija, film, računalo, radio te novine . Na televiziji djeca uglavnom prate filmove, serije i crtane filmove te kvizove i nagradne igre, dok najmanje gledaju informativno-političke emisije. Od filmova jako su popularni pustolovni filmovi i komedije. Radiom se djeca uglavnom ne koriste ili se njime koriste rijetko, a od vrste glazbe najmanje je popularna elektronska glazba, dok je najpopularnija zabavna (pop) glazba. Novine se svaki dan čitaju u polovini kućanstava, a djeca uglavnom rijetko čitaju dječje časopise. Dvije trećine djece posjeduje računalo, a polovina se vrlo dobro zna služiti njime. Ipak, računalo se primjenjuje uglavnom za igrice, što se odnosi i na internet. Na osnovi svih dobivenih rezultata možemo zaključiti da djeca u slobodnom vremenu uglavnom zadovoljavaju funkciju zabave i razonode primjenom masovnih medija .’’

Popunite anketu o svom boravku u svijetu medija.

Diskusija

Teme za diskusiju:

Što mislite koliko su mediji važni?

Zašto je važno znati se koristiti medijima?

Koliko često koristite medije za učenje?

Koliko provodite vremena dnevno s medijima?

Kako je bilo nekada?

Marshal McLuhan navodi 4 faze povijesti ljudske komunikacije.

1. faza potpuno usmena, označava pretpismenost plemenskog razdoblja,

2. fazom smatra razdoblje od Homera do danas je razdoblje šifriranja pisma,

3. faza Gutenbergovo doba ili doba tiska od 1500. do 1900.,

4. faza je faza elektroničkih medija koja počinje na prijelazu u 20. st. nakon što su Bell i Gray 1876. patentirali nacrt prvog telefona, Hertz 1887. otkrio elektromagletske valove, Marconi ih 1901. poslao bežičnim načinom preko Atlantika i Fleming 1904. izumio vakumsku cijev ta su otkrića omogućila pojavu radija i masovne komunikacije koja je dovela do današnjih virtualnih svjetova.

Pogledajte plakat o povijesti medija i riješite kviz.

20. stoljeće - stoljeće slika

Krajem 19. stoljeća dogodila se velika tehnološla revolucija koja je imala znatan utjecaj na razvoj umjetnosti. Izumljena je fotografija, a kasnije i film.

To je utjecalo prvenstveno na društvenu ulogu umjetnosti. Ljudi više nisu morali ići slikaru kako bi im naslikao portret, već su mogli otići fotografu, što je bilo i jeftinije i brže.

Zato su umjetnici početkom 20. stoljeća zaključili da se ne trebaju nadmetati s fotografijom, već da trebaju od nje učiti, ali biti posve drugačiji. Fotografi kao Ettiene Marey rade eksperimente sa snimanjem pokreta, a slikari kao Mardel Duchamps radi sliku na kojoj je objedinjeno mnogo faza pokreta.

Mnogi umjetnici služe se fotografijom kao osnovom za svoja djela, a neki fotografiju direktno u rad.

Danas slike, fotografije i film susrećemo gdje god se okrenemo. Reproduciranje slika je sveprisutno, a svatko od nas posjeduje fotoaparat. Naš život u suvremenom društvu je postao nezamisliv bez vizualne pismenosti.

Vizualna komunikacija

Što je to vizualna komunikacija?

Vizualna komunikacija je vrsta neverbalne komunikacija. Ona je dio mnogih područja, ali najčešće je povezujemo s likovnim umjetnostima, dizajnom, arhitekturom, medijima (časopisi, TV, Internet, film, video...) i marketingom (oglašavanjem).

Vizualna kultura je znanstveno-umjetničko područje koje se bavi i istražuje vizualnu komunikaciju. Dijelove vizualne kulture u hrvatskim školama pokrivaju predmeti likovna kultura i likovna umjetnost.

Koji elementi čine vizualnu komunikaciju?

Komunikacija putem vizualnog sastoji se mnogo dijelova i može biti vrlo kompleksna.

Važan dio vizualne komunikacije čini vizualni jezik koji se sastoji od likovnih elemenata (točka, crta, boja...) i od kompozicijskih načela (ravnoteža, kontrast, ritam, harmonija...).

Podsjetite se što se o likovnim elementima i kompozicijskim načelima učili na nastavi likovne kulture.

Prije 100 i više godine reklame su nas uvjeravale riječima.

Danas nas reklame uvjeravaju pretežno slikama. Onaj tko prije 100 godina nije znao čitati, nije razumio ovu reklamu za bicikl. Danas moramo biti vizualno pismeni da bi razumjeli svijet koji nas okružuje.

Diskusija