Filmska izražajna sredstva - teorija

2. cjelina: Filmska izražajna sredstva

O 2. cjelini:

Aktivnosti

· pročitajte tekst 2. cjeline

· riješite testove o likovnim kompozicijama i vrstama kadrova i rakursa

· sudjelujte u diskusijama

Ishodi učenja u 2. cjelini:

· znati nabrojati i prepoznati filmska izražajna sredstva

· znati objasniti razliku filma i videa

· razlikovati vrste filmova prema žanrovima,

Što je film?

Slavni japanski filmski redatelj Akira Kurosawa napisao je u svojoj autobiografiji:

Što je film? Na to pitanje nije jednostavno odgovoriti. Kada je japanski romanopisac Naoya Shiga pročitao ogled što ga je napisao njegov unuk, rekao je da je to jedan od najznačajnijih tekstova tog doba i objavio ga je u književnom časopisu. Naslov je bio “Moj pas”, a tekst je počinjao ovako: “Moj pas sliči na medvjeda, sliči i na jazavca, sliči i na lisicu,” … Dječak je nabrajao posebna obilježja svojeg psa i, uspoređujući jednu životinju drugom, opisao cijelo životinjsko carstvo. Završio je rečenicom: “Ali, budući da je moj pas pas, najviše sliči na psa.” Sjećam se da sam pročitavši ga prasnuo u smijeh, ali riječ je o vrlo ozbiljnom tekstu. Film nalikuje mnogim drugim umjetnostima – ima književna obilježja, kazališna svojstva, filozofsku stranu, osobitosti slikarstva i kiparstva te glazbene elemente. Ali film je, u konačnoj analizi, film.

Akira Kurosawa, Nešto kao autobiografija

Što je film?

Što znači riječ film?

Filmom nazivamo jedan film ili mnoštvo filmova, na primjer film neke zemlje (hrvatski film) i autora (film Nikole Tanhofera), filmski rod i vrstu (igrani film, kriminalistički film) i filmsku vrpcu za snimanje, kao što i sama riječ film znači tanku opnu, kožicu: savitljivu vrpcu s prevlakom osjetljivom na svjetlost.

Rođenje filma

Povijest filma počela je zanimljvom dvojbom: da li je film namijenjen usamljenom, jednom gledatelju ili zajedničkom doživljaju filma na velikom platnu u mraku kino dvorane?

Thomas Edison i William Dickson predstavili su 1893. kinetoskop, kino za pojedinačno gledanje, kutiju u kojoj se film pokretao ubacivanjem novčića, a gledao virenjem kroz rupicu. Filmovi su bili prizori iz svakodnevnog života, kraći od jedne minute, snimljeni na filmsku vrpcu čiji su krajevi bili spojeni, tako da su gledatelji promatrali isti prizor koji se vrtio u petlji.

No, istovremeno su mnogi izumitelji i fotografi radili na svojem otkriću filma, a neki su poput braće Maxa i Emila Skladanowskog izumili vlastitu kameru i projektor koji su nazvali Bioskop i prikazali u Berlinu na velikom platnu svoje filmove. To filmsko prikazivanje se dogodilo mjesec dana braće Lumière. Međutim, sva slava je pripala braći Lumière, njihovom filmskom aparatu kinematografu i njihovim prvim filmovima, koji su većinom bili prizori iz stvarnog života. Oni su prvim javnim prikazivanjem uz naplatu ulaznica najavili doba filma. Ubrzo su njihovi snimatelji krenuli s kamerama na sve strane svijeta, pokazivali su tamošnjim stanovnicima Lumièreove filmove i filmski aparat te snimali prizore iz dalekih, egzotičnih krajeva. Njihovim snimkama počinje povijest filma u mnogim zemljama.

Tako je 1898. godine Alexandre Promio, poznati snimatelj braće Lumière, snimio sedam jednominutnih filmova u Puli i Šibeniku. Jedan od filmova koji prikazuje šibensku luku zove se Pozdrav s jarbola.

Pogledaj prve filmove braće Lumière, izlazak radnika iz tvornice.

Na Youtubeu istraži i pogledaj još starih filmova.

Što je video?

Uglavno u svakodnevnom govoru pod filmom podrazumijevamo različite žanrove, ali i tehnike snimanja pokretnih slika.

Tehnički gledano, pojam "film" podrazumijeva snimanje na filmsku vrpcu (kao što se analogne fotografije isto snimaju na fotografski film).

Snimanjem filma na vrpcu snimali smo pojedinačne sličice (kao i fotografije), između kojih je bila mala ploha crnine. Kada se film montirao filmska traka se rezala škarama i lijepila. Da bi gledatelj vidio samo glatki, povezani pokret, a ne i crnine (prekide) između sličica, projektor mora okretati 24 sličice u sekundi.

Danas skoro svi koristimo digitalne medije. Filmovi se više ne snimaju na filmsku traku koja ima sličice i crnine. Video (VHS) je uveo zapisivanje podataka na magnetsku traku, a danas uglavnom bilježimo podatke na memorijske kartice i druge digitalne medije. Svi su podatci digitalni i više nema ni traka, ni sličica ni crnina između njih. Danas digitalni video materijal montiramo u specjaliziranim programima (Adobe Premier, Final Cut, Windows Movie Maker...).

Zbog promjena u tehnologiji, više ne vrijedi da u 1 sekundi vidimo 24, već 25 sličica.

Digitalni mediji na koje danas snimamo video materijal su najčešće:

miniDV kazete

memorijske kartice

DVD mediji

Kompozicija filmskog kadra

U cjelini koja slijedi upoznate ćete filmska izražajna sredstva.

Jedno od filmskih izražajnih sredstava je i filmski kadar. Budući da je stvarni filmski prostor zapravo dvodimenzionalan prostor platna kadar u filmu može se definirati slično kao i "kompozicija u slikarstvu i fotografiji, kao struktura slike što je stvorena snimanjem, kao struktura koja se očituje u međusobnim prostornim odnosima sastojaka snimljene građe — snimljenih predmeta, osoba, odnosno svih vizualnih kakvoća građe — linija, ploha i boja. " (Ante Peterlić, filmolog)

Kompozicija kadra je raspored, red, ravnoteža što se ostvaruje iznalaženjem nekoga zakonitog vizualnog odnosa među bićima u stvarnome okolišu i okvirom, a taj se odnos ističe okvirom filmske slike ili okvirom platna. Kompozicijom kadra svraća se naša pozornost na bića koja su kompozicijom istaknuta i samim tim kompozicija kadra ima veliku ulogu o našem doživljaju neke scene ili umjetničkog djela.

"Svaki kompozicijski »lik« odlikuje uz to i vrijednost što je upravo njemu svojstvena, posebna vrijednost djelovanja na gledaočevu doživljajnost, pa i u tome nalazimo brojne vrijednosti kompozicije kadra u strukturi filmskoga pojedinog snimka i filma kao cjeline. Nije zbog toga nimalo neobično da se »pronalaženje« kompozicija smatra jednim od najvećih umijeća svakoga snimatelja." (Ante Peterlić, filmolog)

Ponovimo likovne kompozicije.

preuzeto s http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/

Kadar

Kadar je osnovna jedinica filma, to je jedna neprekinuta filmska snimka.

Prema duljini razlikujemo duge i kratke kadrove.

Prema dubini dubinske i plošne kadrove; razlikuju se prema planovima koji su u njima vidljivi.

Prema pokretima kamere mogu biti statični i dinamični kadrovi.

Prema prisutnosti promatrača: subjektivni, objektivni i autorski kadrovi.

Okvir

Svaka slika ima okvir, format.

Slikari su uvijek pažljivo planirali što će staviti u format slike i kako će elemente organizirati. Fotografi, snimatelji i režiseri također paze što će biti u okviru kadra i kakva će biti kompozicija.

Okvir (ili izrez) - uobičajeni naziv za rubove filmske slike, tj. za granice između prostora osvijetljenoga tijekom projekcije ili onoga na koji se projicira; filmske slike i neosvijetljenog okoliša. Osim što pokazuje otklon od stvarnosti, okvir upućuje na ono što se u filmu nalazi izvan okvira i što utječe na zbivanja u samom okviru.

Postoji mnogo različitih formata filmskog i video okvira, ali danas se najčešće koriste:

4:3

16:9

Filmski planovi

Filmski plan je udaljenost od snimanog objekta.

Planovi prostora jesu:

- total (dolina, park), najširi plan prostora

- polutotal, nešto uži plan

- srednji plan: američki plan tj. plan radnje (akcije) (nazvan tako jer se često koristio u vesternima da bi se u kadru vidio i pištolj) ili osoba od koljena naviše

- bliži plan, krupni plan i detalj planovi su lika -

bliži plan prikazuje osobu od pojasa do tjemena.

- krupni plan prikazuje ljudsku glavu - detalj prikazuje oko, prst, nožicu insekta i sl.

Rakurs

Rakurs ili kut snimanja jest položaj kamere u odnosu prema predmetu snimanja.

Gornji rakurs : predmet se snima odozgo.

Najviši gornji rakurs naziva se ptičjom perspektivom.

Donji rakurs: predmet se snima odozdo.

Najniži donji rakurs naziva se žabljom perspektivom.

Pokreti kamere

Kadar može biti statičan i dinamičan što ovisi o tome je li kamera nepomična ili se kreće.

Osnovne vrste pokretne kamere:

• panorama

• vožnja kamere

• kamera na dizalici

• slobodna kamera ili kamera iz ruke

• kamera s posebnim uređajima (steadycam)

Montaža

Montaža je stvaralački postupak izradbe filma spajanjem kadrova u smislen slijed.

Montažer je jedan od redateljevih glavnih kreativnih i tehničkih suradnika. Montažer s redateljem odabire kadrove, određuje njihovo trajanje, odabire zvukove koji prate radnju, i definira konačni izgled filma.

Pogledajte analizu nominiranih za najbolju filmsku montažu za nagradu Oscar.

Ako ne razumijete engleski, obratite pažnju na duljinu kadrova i prijelaze iz jednog kadra u drugi.

Filmska izražajna sredstva

Postoji još mnogo filmskih izražajnih sredstava, ali nećemo ih sada sve obraditi.

Filmski rodovi i žanrovi

Filmove možemo podijeliti na:

igrane, dokumentarne, animirane, obrazovne, propagandne i eksperimentalne filmove

Filmskih žanrova ima mnogo. Više o filmskim žanrovima pogledaj na http://bs.wikipedia.org/wiki/Filmski_%C5%BEanrovi