Programska podrška

1. Što je to programska podrška?

Pojam programska podrška (programska oprema) odnosi se na skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu.

Korisnik programima upotrebljava strojnu opremu računala. Strojna oprema bez programa je  neupotrebljiva za obavljanje bilo kojega posla. Programska oprema računala sastoji se od niza manjih ili većih programa koji obavljaju određenu funkciju, npr. pokreću ispis dokumenta, reproduciraju zvuk putem zvučnika, omogućuju korisniku kreiranje proračunske tablice, prezentacije, tekstualnog dokumenta i dr.
Programi su najčešće pohranjeni na čvrstom disku računala - kažemo da su instalirani na računalu.

Programsku podršku podijelili smo na dvije velike skupine:

• sustavski (ili uslužni) i
  
• korisnički (primjenski ili aplikacijski) programi.

Korisnik kupuje pravo na korištenje programskog proizvoda. To pravo naziva se LICENCA. Piratski softver je softver koji korisnik posjeduje nelegalno, tj. nema za njega licencu.

Osim prema namjeni, programe možemo podijeliti i prema licenci, načinu naplate i distribucije:

• freeware programi - mogu slobodno koristiti i besplatno distribuiraju,  
• shareware programi - ograničeni vremenski ili na neki drugi način (ograničen broj  razina, npr. u igrama),
• demo ili trialware programi omogućuju isprobavanje svih opcija programa ali prestaju  raditi nakon određenog vremena,
• komercijalni programi - programi za čiju se uporabu mora platiti naknada pri kupnji,
• programi u javnom vlasništvu (public domain) - njihovi autori svoja su prava prenijeli na javnost i smatraju se općim dobrom. Ovi se programi slobodno mogu koristiti i za komercijalne i nekomercijalne namjene.
• programi otvorenog koda (open source)  - ne plaća se naknada, ali oni uključuju i izvorni kod programa, te dozvolu za njegovu promjenu.

2. Sustavska programska podrška

Sustavska programska podrška je skupina programa koja je neposredno povezana  s pokretanjem računala i osnovnim funkcijama vezanim za računalo.

Ovi programi omogućuju računalu pokretanje i izvršavanje osnovnih funkcija. Upravljaju pojedinačnim hardverskim dijelovima i izvršavaju zadatke kao što je prijenos podataka sa memorije na disk, ispisivanja teksta na monitoru...

U sustavske programe pripadaju operacijski sustavi, driveri (pogonski programi), programi prevoditelji i ostali slični alati (—programi za kopiranje, brisanje, traženje podatka, komunikacijski programi, programi za stvaranje sigurnosnih kopija (backup), čišćenje ili defragmentaciju diska, ….)

Napomena:

Pogonski programi

Pogonski programi (engl. drivers) omogućuju komuniciranje operacijskog sustava s uređajima priključenima na računalo ili ugrađenima u njega. Današnji operacijski sustavi već imaju ugrađene pogonske programe za većinu uređaja.

Pomoćni i uslužni programi

Pomoćni (engl. Tools) i uslužni (engl. Utility) programi pomažu operacijskom sustavu u obavljanju dodatnih poslova (npr. obrada teksta u nedostatku nekoga kvalitetnijeg uređivača teksta, provjera ispravnosti diska za pohranu podataka,defragmentiranje diska, stvaranje sigurnosne kopije, nadogradnja sustava itd.).

2.1. Operacijski sustavi

Operacijski sustav čini skupina osnovnih programa koji upravljaju radom pojedinih komponenti računala i omogućavanju njihovu uporabu (pokretanje drugih programa, prijenos podataka i instrukcija iz RAM-a u ostale dijelove računala, …)

Nakon uključivanja računala pokreće se program BIOS (ili UEFI - ovisno o vrsti matične ploče) koji se nalazi u ROM memoriji. On pokreće učitavanje operacisjkog sustava u radnu memoriju računala i aktivira sve pristupne sklopove. Jezgra operacijskog sustava ostaje cijelo vrijeme u memoriji računala upravljajući radom računala.

Operacijski sustav je jedini obavezan program na svakom računalu! Poznatiji operacijski sustavi su: Android, IOS, MacOs, Linux, Unix, MS Windows...

Zadaće operacijskog sustava su:

Korisničko sučelje

Dio operacijskog sustava zadužen za komunikaciju s korisnikom zove se korisničko sučelje.

Korisničko sučelje može biti znakovno (na starijim računalima – MS DOS) ili grafičko (u novijim operacijskim sustavima, npr. MS Windows).

U znakovnom korisničkom sučelju komunikacija između korisnika i računala odvija se isključivo znakovima. Korisnik naredbe unosi pomoću tipkovnice, a računalo rezultate prikazuje ispisom teksta ili brojeva.

Znakovno korisničko sučelje

U grafičkom korisničkom sučelju (GUI - Graphical user interface) računalo osim s pomoću znakova predaje korisniku poruke pomoću sličica koje se zovu IKONE. Ikone slikovno opisuju i podsjećaju na predočenu akciju ili objekt s kojim korisnik može rukovati. Grafičko korisničko sučelje omogućuje —WYSIWYG (What You See Is What You Get) prikaz, dakle sve što se vidi na ekranu bit će ispisano i na pisaču.

Osnovna komunikacija s korisnikom s pomoću miša

Grafičko korisničko sučelje

2.2. Različite podjele operacijskih sustava

Postoji nekoliko karakteristika kroz koje možemo promatrati operacijske sustave.

Gledamo li operacijske sustave prema programskom kodu, možemo reći da oni mogu biti otvoreni ili zatvoreni.

Otvoreni operacijski sustavi su sustavi otvorenog programskog koda (open source). Osim činjenice da su besplatni, važno je naglasiti da ih svaki korisnik (koji ima znanje za to, naravno) može dorađivati. Primjeri otvorenih operacijskih sustava su: Linux, BSD, FreeDOS.

Operacijski sustav Linux (Ubuntu)

Zatvoreni operacijski sustavi su komercijalni programi. To znači da To znači da za njihovo korištenje moramo platiti. Primjeri takvih programa su: MS (Microsoft) DOS, MS Windows (95, 98, NT, Server, XP, Vista, Windows 7, 8,10, ...), UNIX...

Operacijski sustav Windows 10

Gledamo li broj korisnika koji mogu raditi na jednom računalu, operacijski sustavi mogu biti jednokorisnički ili višekorisnički.

Jednokorisnički operacijski sustavi (npr. MS DOS) su rađeni pod pretpostavkom da je računalo istodobno namijenjeno jednom korisniku, dok višekorisnički operacijski sustavi (npr. Linux, Unix, Windows)  omogućuju rad više korisnika na jednom računalu.

Višekorisnički operacijski sustavi pri pokretanju od korisnika zahtijevaju prijavu koja se sastoji od unošenja korisničkog imena i lozinke. Na temelju unaprijed pridijeljenog dopuštenja operacijski sustav korisniku dopušta (ili ne) rad na računalu. Korisničko ime i lozinku dodjeljuje sistemski operator.

S obzirom na broj programa koji mogu istovremeno biti pokrenuti na računalu, operacijske sustave dijelimo na jednozadaćne i višezadaćne.

Jednozadaćni operacijski sustavi omogućuju istodobno rad samo u jednom programu, dok višezadaćni (Multitasking) omogućuju istovremeni rad u više programa.

Istodobni rad u više programa (multitasking)

—Obzirom na vrstu uređaja na kojima se izvode imamo:

• —OS  za osobna računala - Windows,  Mac OS, Linux, …
• —OS za mobilne uređaje:
• —Android – otvoren OS osnovan na Linux jezgri (Google)
• —iOS – namijenjen mobilnim uređajima tvrtke Apple
• —Windows Phone – Microsoft

   

3. Korisnički (aplikacijski) programi

Aplikacijski (korisnički) programi su namjenski programi kreirani za rješavanje specifičnog zadatka. Oni pokrivaju usko područje primjene i  relativno su jednostavni za uporabu.

Poslove koje obavljamo računalom možemo podijeliti na sljedeće skupine:

• pisanje (unos teksta, oblikovanje, pohrana, ispis)
• crtanje (obrada i stvaranje crteža, fotografija, nacrta, pohrana i ispis)
• računanje (unos tabličnih podataka, računanje, statistika, proračuni, analize)
• komunikacija (e-pošta, društvene mreže, videokonferencije, telefaks)
• prikupljanje podataka (tražilice na internetu)
• prezentacije (u poslovnom svijetu, u edukaciji)
• vođenje poslovanja (knjigovodstvo, financije, skladištenje)
• vođenje kalendara i organiziranje kontakata
• internetsko (online) oglašavanje.

Primjeri korisničkih programa su:

• programi za obradu teksta (Open office.org Writer, MS Word) – služe za pisanje, oblikovanje i ispis teksta
  
   
   
• programi za obradu slike (Gimp, Photoshop) - omogućuju jednostavnu i brzu obradu slika
  
  
  
   
• programi za obradu zvuka (Audacity)
  
  
   
• programi za reprodukciju multimedije (Windows Media Player, ...)

• programi za izradu prezentacija (Open office.org Impress, MS Power Point)
  
  


• programi za rad s bazama podataka (Open office.org Base, MS Access)
  
  
   
• programi za tablično računanje (Open office.org Calc, MS Excel)
  
  
   
• programi za projektiranje (CAD programi) ili proizvodnju pomoću računala
   
• programi za zabavu (igrice)
• ...
  

Najrašireniji paket među korisnicima je MS Office.

 

LibreOffice projekt je otvorenoga koda čiji je cilj zajedničko stvaranje besplatnoga uredskog paketa, koji će imati podršku za većinu svjetskih jezika.

4. Zadatak

Riješite kviz 1 na poveznici Provjeri znanje na e-sferi.

Riješi i ostale zadatke!