Kako se stvaraju godovi?

1. Zašto su krugovi svjetlije boje, a zašto tamni­je?

Zato što drvo različito raste u raznim godi­šnjim dobima. U proljeće i rano ljeto stanice drveta su veće i imaju tanje zidove te zato izgledaju svjetlije. U kasno ljeto stanice su manje, imaju debele zidove i nalaze se čvrsto priljubljene jedna uz drugu, tako se stvaraju tamniji krugovi.

2. Starost drveta može se odrediti brojanjem godišnjih prstenova

Znanstvenici često promatraju i proučavaju godove da bi saznali kakve su bile vremenske prilike prije više godina u raznim dijelovima svijeta.Kad drvo raste, njegovo stablo nije jedini dio koji se iz godine u godinu povećava. Raste i njegova kora. Naime, drvo ima tanak prsten živih stanica koje se dijele između stabla i kore, kambij. Nove stanice, koje se formiraju na unutarnjoj strani kambija, postaju drvo, a one na njegovoj vanjskoj strani čine koru.

3. Orijentacija po pojavama u prirodi

Strane svijeta možemo, ne uvijek s potpunom sigurnošću, odrediti i prema nekim znacima u prirodi, odnosno na zemljištu. 

• Po panjevima: godovi su uži (gušći su) na sjevernoj, a širi na južnoj strani panja;
• Po mahovini: na sjevernoj strani stabla su, u pravilu, jače obrasla mahovinom nego na južnoj; 
• Po kori stabla: pored toga što je više obrasla mahovinom, kora na sjevernoj strani drveća je hrapavija i tamnija, često i puna različitih gljivica, dok je južna strana glatka i svjetlija; 
• Po krošnjama: krošnje drveća su na južnoj strani obično bujnije nego na sjevernoj; 
• Po snijegu: snijeg uvijek brže kopni na južnim obroncima, a dulje se zadržava na sjevernoj strani;
• gljive: gljive koje žive na drveću bolje rastu sa sjeverne strane jer tamo ima više vlage; 
• zidovi: zidovi i krovovi zgrada su sa sjeverne strane hladniji i tamniji i s te strane su obrasli gljivama i mahovinom; 
• drveće: na vazdazelenom drveću se sa južne strane pojavljuje znatno više smole nego sa sjeverne; 
• mravi: mravi prave mravinjake s južne strane panja, drveta ili grma; južna strana mravinjaka je blažeg nagiba od sjeverne; 
• trava: proljetna trava je veća, gušća i zelenija s južne strane velikog kamenja, drveća, šume. Obratno je kada je dugotrajna suša: tada je trava dulje zelena sa sjeverne strane; 
• crkve: kod katoličkih crkava oltar je na zapadu, a ulaz na istoku; križ na kupoli, kod svih crkava, je postavljen u pravcu sjver-jug
• Ovakvi načini orijentiranja nisu sigurni stoga je potrebno biti oprezan.

4. God

GOD – sloj drveta nastao u jednom vegetacijskom periodu (jednoj godini). Na poprečnom se presjeku godovi vide kao koncentrični kružni vijenci, a njihova širina zavisi od vrste drveta, sastojinskih uvijeta i zdravstvenog stanja. Sastoji se od unutrašnjeg(šireg) dijela ili ranog drveta i vanjskog (užeg) dijela ili kasnog drveta.