Kako se stvaraju godovi?
| Sjedište: | CARNET - Arhiva 2021 Loomen |
| E-kolegij: | Kaskadno šumarstvo za održivi razvoj- šumarski tehničar SŠ MAR |
| Knjiga: | Kako se stvaraju godovi? |
| Otisnuo/la: | Gost (anonimni korisnik) |
| Datum: | nedjelja, 13. listopada 2024., 00:16 |
Opis
Po jedan svijeti i jedan tamni krug čine godišnji prsten, ili godinu; Godovi se razlikuju po širini i mnogim drugim detaljima. Te razlike prouzrokovane su vremenskim prilikama što su vladale za vrijeme određenog godišnjeg doba.
1. Zašto su krugovi svjetlije boje, a zašto tamnije?
Zato što drvo različito raste u raznim godišnjim dobima. U proljeće i rano ljeto stanice drveta su veće i imaju tanje zidove te zato izgledaju svjetlije. U kasno ljeto stanice su manje, imaju debele zidove i nalaze se čvrsto priljubljene jedna uz drugu, tako se stvaraju tamniji krugovi.
2. Starost drveta može se odrediti brojanjem godišnjih prstenova
Znanstvenici često promatraju i proučavaju godove da bi saznali kakve su bile vremenske prilike prije više godina u raznim dijelovima svijeta.Kad drvo raste, njegovo stablo nije jedini dio koji se iz godine u godinu povećava. Raste i njegova kora. Naime, drvo ima tanak prsten živih stanica koje se dijele između stabla i kore, kambij. Nove stanice, koje se formiraju na unutarnjoj strani kambija, postaju drvo, a one na njegovoj vanjskoj strani čine koru.
3. Orijentacija po pojavama u prirodi
Strane svijeta možemo, ne uvijek s potpunom sigurnošću, odrediti i prema nekim znacima u prirodi, odnosno na zemljištu.
- Po panjevima: godovi su uži (gušći su) na sjevernoj, a širi na južnoj strani panja;
- Po mahovini: na sjevernoj strani stabla su, u pravilu, jače obrasla mahovinom nego na južnoj;
- Po kori stabla: pored toga što je više obrasla mahovinom, kora na sjevernoj strani drveća je hrapavija i tamnija, često i puna različitih gljivica, dok je južna strana glatka i svjetlija;
- Po krošnjama: krošnje drveća su na južnoj strani obično bujnije nego na sjevernoj;
- Po snijegu: snijeg uvijek brže kopni na južnim obroncima, a dulje se zadržava na sjevernoj strani;
- gljive: gljive koje žive na drveću bolje rastu sa sjeverne strane jer tamo ima više vlage;
- zidovi: zidovi i krovovi zgrada su sa sjeverne strane hladniji i tamniji i s te strane su obrasli gljivama i mahovinom;
- drveće: na vazdazelenom drveću se sa južne strane pojavljuje znatno više smole nego sa sjeverne;
- mravi: mravi prave mravinjake s južne strane panja, drveta ili grma; južna strana mravinjaka je blažeg nagiba od sjeverne;
- trava: proljetna trava je veća, gušća i zelenija s južne strane velikog kamenja, drveća, šume. Obratno je kada je dugotrajna suša: tada je trava dulje zelena sa sjeverne strane;
- crkve: kod katoličkih crkava oltar je na zapadu, a ulaz na istoku; križ na kupoli, kod svih crkava, je postavljen u pravcu sjver-jug
- Ovakvi načini orijentiranja nisu sigurni stoga je potrebno biti oprezan.
4. God
GOD – sloj drveta nastao u jednom vegetacijskom periodu (jednoj godini). Na poprečnom se presjeku godovi vide kao koncentrični kružni vijenci, a njihova širina zavisi od vrste drveta, sastojinskih uvijeta i zdravstvenog stanja. Sastoji se od unutrašnjeg(šireg) dijela ili ranog drveta i vanjskog (užeg) dijela ili kasnog drveta.
