Osnovni pojmovi
2. Algoritam
Algoritam u svakodnevnom životu vrlo često upotrebljavamo. Kad smo bili mali učili su nas vezati vezice na cipelama i naučili smo jedan algoritam. Onda smo se pripremali za kretanje u školu pa su nas učili kako prijeći cestu na kojoj postoji semafor i onu bez semafora. Opet smo naučili jedan ili više algoritama. Svaki put kad pečemo palačinke zapravo slijedimo algoritam koji će nas dovesti do slasnoga i ukusnog deserta.
Recept za palačinke: Da bismo dobili ukusne palačinke moramo pratiti recept po koracima!
Algoritam je razrađen postupak koji nas u konačnom broju koraka vodi prema rješenju
problema. Redoslijed koraka u algoritmu je iznimno važan, kao što je važan i pri
pečenju palačinki. Algoritam možemo zapisati govornim jezikom, primjerice
recept za one naše palačinke od prije.
No, kakve veze s tim ima računalo i programiranje?
Prije smo rekli da je tijekom proceduralnog programiranja najvažnije dobro razraditi postupak za rješavanje problema, a taj postupak nije ništa drugo nego algoritam!
Algoritme kojima ćemo rješavati zadatke računalom možemo zapisati na dva načina:
a) pseudojezikom
b) dijagramom tijeka (grafičkim simbolima).
Zanimljivosti...
Riječ algoritam dolazi od latinskog prijevoda imena arapskog matematičara Abu Abdullah Muhammad ibn Musa al-Khwarizmi-a koji se smatra ocem algebre jer je definirao osnovna pravila rješavanja linearnih i kvadratnih jednadžbi.
Prvi
zapis algoritma prilagođen računalu pripada Adi Byron iz 1842 (pa se
zbog ovoga smatra prvom programerkom), a računao je Bernoullijeve
brojeve. Računalo za koje je napisan je bio analitički stroj, kojeg je
zamislio, ali nikad u potpunosti proveo u djelo, Englez Charles Babbage.
Analitički stroj je trebalo biti prvo programabilno računalo,
sastavljeno u potpunosti od mehaničkih dijelova. Mehanički dijelovi i
fizička glomaznost su glavni razlozi zašto nikad nije završen.
Izvor: hr.wikipedia.org/wiki/Algoritam