Osmišljavanje tečaja

Ovo je drugo poglavlje

Silabus tečaja

Pored popisa tema koje će u pojedinom tečaju biti obrađene, silabus sadrži i druge specifične informacije o tečaju koje autoru pomažu pri planiranju i realizaciji ciljeva koje želi ostvariti u tečaju. Silabus također služi kao sredstvo komuniciranja s polaznicima - na temelju silabusa polaznici se mogu odlučiti za pohađanje tečaja, a kada se odluče za tečaj (u nekim slučajevima će tečaj biti obavezan), silabus im može pomoći da se što bolje pripreme za pohađanje tečaja. Stoga je važno da silabus bude jasno i precizno napisan.

Termin silabus se češće koristi u engleskom govornom području, a mi smo ga u ovom tečaju izabrali kako bi jednoznačno bio povezan s online tečajem, bez mogućnosti miješanja sa srodnim terminima kao što su nastavni plan i program, kurikulum i slično.

Silabus tečaja

Sadržaj silabusa može se razlikovati od tečaja do tečaja, a bilo bi poželjno da sadrži ove elemente:

  1. Ciljana skupina polaznika
  2. Potrebna predznanja
  3. Nastavni sadržaj
  4. Odgojno-obrazovni ciljevi tečaja
  5. Očekivana postignuća polaznika
  6. Strategija učenja
  7. Vremenski plan i trajanje tečaja
  8. Evaluacija znanja
  9. Ostale potrebne napomene vezane uz tečaj

1. Ciljana skupina polaznika

Prilikom osmišljavanja tečaja treba voditi računa o osobinama polaznika kojima je tečaj prvenstveno namijenjen. Karakteristike polaznika kao što su:

  • dob, broj, obrazovanje, posjedovanje i/ili mogućnost pristupa tehnologiji potrebnoj za pohađanje tečaja,
  • intelektualne sposobnosti (nadarenost, motivacija, stil učenja),
  • predznanje - poznavanje nastavnog gradiva obrađenog u online tečaju i
  • svrha pohađanja online tečaja

predstavljaju okosnicu u skladu s kojom autor treba izraditi sadržaj tečaja te odabrati tehnologiju i alate pomoću kojih će se tečaj izvoditi.

Tako će na primjer autor koji kao ciljanu grupu polaznika ima učenike osnovne škole pripaziti da jezik u tečaju bude prilagođen dobi polaznika te će tečaj dodatno obogati npr. slikama, simulacijama, interaktivnim igricama i atraktivnim primjerima koji su polaznicima osnovnoškolske dobi zanimljiviji od čitanja teksta.

Prilikom osmišljavanja tečaja, treba imati u vidu i broj polaznika koji će sudjelovati na tečaju. Online učenje je specifičan oblik poučavanja koji od autora/mentora tečaja zahtjeva dodatni angažman oko motivacije i poticanja polaznika na suradnju. Preporuka je da broj polaznika u grupi ne bude veći od 15 pa ukoliko u vidu imate veću grupu polaznika, treba razmišljati o angažmanu dodatnog mentora. Međutim, preporučeni broj polaznika ovisi o načinu na koji je tečaj zamišljen te ulozi i angažmanu mentora. Masivni online otvoreni tečajevi često upisuju na tisuće polaznika. Tako su 2011. godine Sebastian Thrun i Peter Norvig vodili tečaj iz umjetne inteligencije na koji je bilo upisano preko 160.000 polaznika. (Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Massive_open_online_course)

2. Potrebna predznanja

Opis predznanja i/ili drugih preduvjeta (npr. položen ispit iz nekog nastavnog predmeta) potreban je kako bi se dodatno osigurali da na online tečaju imamo polaznike koji će aktivno i uspješno moći participirati u nastavnom procesu.

U slučaju da nemaju svi polaznici jednaku razinu predznanja potrebnih za uspješno pohađanje tečaja, autor će trebati razmisliti o mogućim koracima kojima će ublažiti te razlike. Autor može implementirati test predznanja, kako bi na temelju rezultata testa mogao pripremiti dodatne materijale ili aktivnosti za polaznike kojima neka znanja nedostaju ili imaju znatno više znanja od drugih polaznika. Prema potrebi, autor također može uputiti neke polaznike na dodatne izvore ili čak na pohađanje dodatnog ili sasvim drugog tečaja.

3. Nastavni sadržaj

U nastavnom sadržaju pružen je pregled cjelokupnog gradiva koje će biti obrađeno u online tečaju. Obzirom na specifičnost učenja putem Interneta, radi veće preglednosti te jednostavnijeg snalaženja polaznika, važno je da sadržaj bude jasno i logično prezentiran i organiziran. Više o tome govorit ćemo u poglavlju Struktura sadržaja.

4. Odgojno-obrazovni ciljevi tečaja

Odgojno-obrazovni cilj se može definirati na različite načine, a profesor Bognar (Izvor: http://ladislav-bognar.net/drupal/node/72) ga definira kao općenitije izraženu odgojno-obrazovnu intenciju. Odgojno-obrazovna intencija ima svoj individualni i društveni aspekt. Individualni aspekt uključuje individualne interese i potrebe, dok društveni aspekt uključuje društvene interese i vrijednosti. Društveni aspekt ciljeva odgoja i obrazovanja obično se formulira kroz kurikulum, a individualni aspekt može definirati učitelj/nastavnik u suradnji s učenicima na temelju njihovih potreba i interesa.

Dakle, odgojno-obrazovni ciljevi tečaja predstavljaju intenciju učitelja/nastavnika – kojim individualnim interesima i potrebama učenika učitelj/nastavnik želi doprinijeti tečajem, te koje društvene interese i vrijednosti želi razvijati. Primjer cilja je: razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine (Izvor: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685).

Kroz odgojno-obrazovne ciljeve tečaja učitelj/nastavnik može vlastiti tečaj uklopiti u širi kontekst, npr. u kontekst nacionalnog kurikuluma ili nastavnog plana i programa, te objasniti kako tečaj pridonosi ostvarivanju tih viših ciljeva.

5. Očekivana postignuća polaznika

Očekivana postignuća polaznika ili odgojno-obrazovni ishodi su jasno i objektivno definirane kompetencije, tj. očekivana znanja, vještine i sposobnosti, ali također i vrijednosti i stavovi koje polaznici trebaju steći i moći pokazati nakon uspješnog pohađanja tečaja. Drugim riječima, postignuća trebaju jasno definirati što će polaznici biti u stanju činiti nakon tečaja, a također i način na koji će stečeno znanje, vještine i stavove moći pokazati. Postignuća su fokusirana na polaznike, a ne na obrazovne sadržaje ili nastavne teme. Iskazuju se aktivnim glagolima kao što su prepoznati, opisati, usporediti i slično.

Često korišten model za opisivanje postignuća je Bloomova taksonomija koja u kognitivnoj kategoriji razlikuje šest hijerarhijskih razina učenja. Ovdje možete saznati više o primjeni Bloomove taksonomije znanja u nastavi http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja

Očekivana postignuća polaznika trebaju biti jasna i mjerljiva jer pomažu u orijentaciji i motivaciji polaznika tečaja, a samim time nastavni proces u online tečaju čine učinkovitijim.

Preporuka je definirati postignuća na nivou cijelog tečaja ali i na nivou pojedinog poglavlja.

6. Strategija učenja

Nakon definiranja nastavnog sadržaja, obrazovnih ciljeva i postignuća polaznika, potrebno je razmisliti o strategiji učenja koja će u online okruženju najbolje odgovarati za njihovu realizaciju.

Odabrane pedagoške metode i aktivnosti ne moraju se nužno previše razlikovati od onih koje se primijenjuju u tradicionalnom obliku nastave no, zbog specifičnosti medija u kojem se online nastava izvodi, svakako im trebaju biti prilagođene.

Osim toga, način učenja koji će se slijediti u tečaju, ovisi i o planiranom načinu izvođenja u sklopu nastave. Tečaj može biti organiziran kao kombinirani oblik nastave u kojem će se dio nastave odvijati online a dio u učionici ili se može u potpunosti odvijati online.

Bez obzira na oblik primjene online tečaja u nastavi, svi se mogu izvoditi putem Interneta u dva oblika:

  • tečajevi uz podršku mentora – tečajevi u kojima mentor (tj. učitelj/nastavnik) usmjerava proces učenja učenika
  • tečajevi za samostalno učenje – tečajevi u kojima učenici samostalno svladavaju nastavno gradivo.

7. Vremenski plan i trajanje tečaja

S obzirom na zamišljenu strategiju učenja, treba voditi računa i o vremenskom trajanju tečaja. Plan trajanja i vremenskog slijeda događanja na tečaju moraju biti unaprijed definirani i jasno objašnjeni polaznicima. Iako za e-obrazovanje vrijedi da polaznici mogu učiti bilo gdje i bilo kada, ipak mora biti određeno kada tečaj počinje, kada završava, te kada je potrebno napisati test ili završiti zadatak. U razdoblju između zadanih rokova, polaznici obavljaju svoje obaveze prema vlastitom rasporedu.

8. Evaluacija znanja

Opis načina provjere i bodovanja znanja vrlo je bitan u procesu osmišljavanja tečaja jer u njemu autor online tečaja definira smjernice prema kojima će "mjeriti" uspješnost tj. učinkovitost svoga online tečaja. U njemu su definirana pravila koja polaznik treba poštovati (npr. rokovi, način predaje zadataka i sl.), alati pomoću kojih će se provjeravati znanje te kriteriji ocjenjivanja. U poglavlju Alati za procjenu znanja govorit ćemo detaljnije o tome.

9. Ostale napomene vezane uz tečaj

Svakako u silabus tečaja uključite napomene koje mogu utjecati na uspješnost praćenja tečaja. Ako se na primjer u tečaj planira uvrstiti neki multimedijalni element koji zahtjeva instalaciju nekog multimedijskog preglednika na računalu budućeg korisnika, ta informacija treba biti naglašena. Pored minimalnih tehničkih preduvjeta, potrebno je navesti i razinu znanja i vještina polaznika potrebnih za uspješno praćenje tečaja.

CARNet Logo