|
Osnovni jezik koji upotrebljavamo za izradu web stranica je HTML (engl. HyperText
Markup Language). On našim web preglednicima (engl. web browser) daje
podatke o sadržaju i strukturi učitane web stranice, a preglednik od tih podataka
oblikuje stranicu kakvu mi vidimo. To je jezik kojim stranice „razgovaraju” s našim
web preglednicima, ali i jezik koji bi svaki webmaster, odnosno autor web stranica,
trebao znati.
Kako mu i samo ime kaže, HTML je jezik za označavanje hipertekstualnih dokumenata.
Definirao ga je 1990. godine sir Timothy Berners-Lee, danas ravnatelj
World Wide Web konzorcija (W3C), organizacije koja brine o standardizaciji
web tehnologija i razvoju weba. Kao i svaki drugi jezik, i HTML je s vremenom mijenjan
i obogaćivan, pa je tako posljednja verzija (4.01) objavljena 24. prosinca 1999.
No, povijesti HTML-a posvetit ćemo se nešto kasnije, u
bonus poglavlju. Vratimo se sada na pridjev „hipertekstualni”. Što su to hipertekstualni
dokumenti?
Hipertekstualne dokumente danas najčešće susrećemo na Internetu, prvenstveno
na webu. Oni se od običnih dokumenata razlikuju po tome što sadrže hiperveze (hiperlinkove)
kojima su povezani s drugim (hipertekstualnim) dokumentima.
Web stranica s uključenom slikom
i linkovima (zeleno i podvučeno).
Kada govorimo o webu, bilo bi bolje rabiti pojam hipermedij umjesto
pojma hipertekst – web stranice su najčešće multimedijalni, a ne samo
tekstni dokumenti. Svejedno, pojam hipertekst već je toliko ukorijenjen
da ga se danas rabi za sve vrste povezanih dokumenata, bez obzira na
njihov sadržaj.
Spomenuli smo da je HTML jezik kojim web preglednicima opisujemo strukturu naših
web stranica, kako bi ih oni mogli ispravno prikazati. HTML nije programski jezik
niti su ljudi koji ga koriste programeri. Njime ne možemo izvršiti nikakvu zadaću,
pa čak ni najjednostavniju operaciju zbrajanja ili oduzimanja dvaju cijelih brojeva.
On služi samo za opis naših hipertekstualnih dokumenata i za ništa više od toga.
Na ovom ćete tečaju upoznati HTML 4.01, koji je posljednja potpuno
prihvaćena verzija ovoga jezika. Više o verzijama možete pročitati u
bonus lekciji ovog poglavlja.
Nećemo vam predstaviti oznake i atribute koji su u širokoj uporabi, ali nisu
dio HTML 4.01 standarda jer neke od njih preglednici ne moraju podržavati.
Iako se u početku može učiniti malo nejasnim, vidjet ćete da je HTML zapravo
vrlo jednostavan jezik. Potrebno je samo naučiti razmišljati na tom novom jeziku,
kao što su nam uvijek profesori stranih jezika govorili. Isto pravilo vrijedi i
ovdje, a nema padeža, članova, nepravilnih glagola i svega ostaloga što najčešće
učenje stranog jezika čini kompliciranim.
U sljedećoj lekciji upoznat ćete se s pravilima pisanja HTML‑a, a uskoro ćete
i sami napisati svoje prve linije HTML kôda.
|
