Pitanja i zadaci za ponavljanje za pisanu provjeru: Svojstva i vrste tvari - 2.dio

PONAVLJANJE ZA DRUGU PISANU PROVJERU ZNANJA

SVOJSTVA I VRSTE TVARI

1.       U sljedećim je zadatcima točan samo jedan odgovor. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Međunarodno dogovorni znak za tekuće agregacijsko stanje je:

a)       l                  b) s                  c) g                  d) aq                                                                                      

Gorenjem kalcija nastaje kalcijev oksid koji je:                                                                                   

a)       elementarna tvar            b) kemijski spoj           c) homogena smjesa     d) heterogena smjesa               

Tvar koja se tijekom destilacije vodene otopine modre galice skuplja u Erlenmeyerovoj tikvice je:                    

a)       filtrat               b) destilat                    c) modra galica d) otopina soli

Većina se plinova u vodi bolje otapa pri:                                                                                                        

a)       Nižoj temperaturi i višem tlaku       b) Višoj temperaturi i nižem tlaku

c)Višoj temperaturi i višem tlaku          d)Pri nižoj temperaturi i nižem tlaku

Fenolftalein je indikator koji u lužini mijenja boju iz bezbojne u:                                                                     

a)       Plavu               b) crvenu         c) ljubičastu                 d) žutu

2.       Prouči podatke u tablici 1 i odgovori na pitanja                                                                                

Tablica 1. Tvari i njihova tališta i vrelišta

tvar

talište

vrelište

A

645 °C

1300 °C

B

-7 °C

59 °C

C

-165 °C

-92 °C

D

27 °C

98 °C

A)     Koja tvari su na 25 °C krutine?

B)     Koja tvar je na 25 °C plin?

C)     Koje tvari ne mogu biti tekućine ne 60 °C?

 

3.       Odgovori na pitanja!

a)       Marko je u prokuhanu vodu uronio željezni čavao i ulio malo ulja. Hoće li željezni čavao hrđati? Obrazloži svoj odgovor!                                                                                                                                                  

 

b)      Navedene tvari razvrstaj na organske i anorganske.                                                                                    

Tvari: bjelančevine, voda, ulje, kuhinjska sol, benzin, željezo                       

Organske:

Anorganske:

 

c)       Navedene tvari razvrstaj u skupine kojima pripadaju.                                                                                   

Tvari: kuhinjska sol, dim, kisik, vodena otopina natrijeva klorida, magnezijev oksid, kalcijev klorid, kuhinjska sol i jod, ulje i voda

Elementarna tvar:

Kemijski spoj:

Homogena smjesa:

Heterogena smjesa:                 

 

 

4.       Janja je pomiješala kredu i vodu.                                                                                                      

Predloži postupak kojim Janja može odvojiti smjesu krede i vode.                                                   

Skiciraj aparaturu.

Na temelju kojeg fizikalnog svojstva tvari je Janja razdvojila kredu od vode?

 

5.       Prouči sliku 1 i odgovori na pitanja.

 

a)       Kako se naziva aparatura za odjeljivanje sastojaka smjese prikazana na slici 1?                                                                                   

b)      Pomoću ove aparature odvajaju se sastojci ________________

              smjese.                                                                                 

c)       Predloži smjesu čiji se sastojci mogu odvojiti pomoću aparature

               prikazane na slici 1.

 

 

d)      Na temelju kojeg fizikalnog svojstva se odvajaju sastojci smjese  

              pomoću prikazane aparature.                                                 

e)       Označi na slici tekućinu manje gustoće.                                                                                   


 

6.       Crtežom prikaži nezasićenu, zasićenu i prezasićenu otopinu bezvodnog natrijeva acetata.                     

(nemoj zaboraviti navesti temperature smjese/otopine)

 

a)       Što će se dogoditi ako u prezasićenu otopinu natrijeva acetata dodamo kristal bezvodnog natrijeva acetata i/ili lagano potresamo epruvetu? Potkrijepi odgovor crtežom u kojem ćeš označiti i navesti dobivenu vrstu smjese i otopine.                                                                                                                         

 

7.       Ako otopina nastaje miješanjem dvije tekućine kako ćeš znati koja tekućina je otapalo?                        

 

8.                   Koja su svojstva plinovitog agregacijskog stanja tvari (oblik, volumen, udaljenost među česticama, privlačne sile, znak za agregacijsko stanje)?                                                                                       

9.       Kojim se fizikalnim svojstvom željezo, nikal i kobalt razlikuju od ostalih metala?                                   

 

10.   Koja tvar iz cigaretnog dima uzrokuje ovisnost o pušenju?                                                                    

11.   Koje su tvari potrebne da bi došlo do hrđanja željeza?                                                                         

12.   Slika 2. prikazuje promjene temperature do kojih dolazi tijekom zagrijavanja leda. Prouči sliku i odgovori na pitanja.                               

                        

Slika 2. Promjena temperature zagrijavanjem leda

                                                                          

a)       Kako se mijenja temperatura po završetku taljenja leda?

Zaokruži područje na grafu koje potkrjepljuje tvoj odgovor običnom olovkom.                                            

 

b)      Mijenja li se temperatura tijekom vrenja vode? Obrazloži odgovor. Zaokruži područje na grafu koje potkrjepljuje tvoj odgovor zelenom bojom.

 

Slika 2. Promjena temperature zagrijavanjem leda

13.          Čestični crteži (A – E) na slici 3. prikazuju sljedeće vrste tvari: elemntarna tvar, kemijski spoj, smjesa kemijskih spojeva, smjesa elementarnih tvari, smjesa elementarnih tvari i kemijskog spoja. Na praznu crtu napiši vrstu tvari koju čestični crtež predstavlja.                                                                                                                                                                                     

 

Slika 3. Čestični crteži

 

14.   Slika 4. Prikazuje ovisnost topljivosti različitih tvari o promjeni temperature.        

                 

Slika 4. Ovisnost topljivosti različitih soli o temperature.               

a)       Kako se topljivost navedenih soli mijenja s promjenom temperature?

 

 

b)      Koliko grama bezvodnog bakrova(II) sulfata je otopljeno u vodi pri 20 C?

 

 

c)       Topljivost koje soli je najveća pri 50C? Koliko gram te soli je otopljeno pri toj temperaturi?

 

 

d)      Topljivost koje soli se namjanje mijenja s promjenom temperature?

 

e)       Ako je pri 50C otopljeno 70 g kalijeva nitrata je li ta otopina zasićena, nezasićena ili prezasićena? Obrazloži!

f)       Ako otopinu iz zadatka e ohladimo na 20 C hoće li ta otopina biti zasićena, nezasićena ili prezasićena? Obrazloži!

g)      Što će se dogoditi ako u takvu otopinu ubacimo kristalić soli kalijeva nitrata? Je li takva otopina zasićena, nezasićena ili prezasićena? Obrazloži.

 

15.   Patrik je odlučio napraviti palačinke. Za izradu smjese potrebna su mu 4 jaja (masa svakog jaja je 80 g), 0,400 kg glatkog brašna, 350 dag mlijeka, 150 g mineralne vode. Izračunaj masene  udio mlijeka u smjesi za palačinke. Rezultate izrazi u % zaokruženim na dvije decimale.                                                          

16.   Marko je u u menzuru ulio 15 mL vode i 25 mL etanola. Izračunaj volumni udio etanola u smjesi vode i etanola.                                                                                                                                  

17.   U 100 g vode može se maksimalno otopiti 35,9 g natrijeva klorida pri 20 °C. Izračunaj masu vode u kojoj se može otopiti 135 g natrijeva klorida na istoj temperature.                                                                    

 

 

 

 

18.   U tablici 2. nalaze se podaci o topjivosti soli manganova((II) sulfata u vodi.

Tablica 2. Topljivost manganova(II) sulfata pri različitim temperaturama

t / °C

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100 w sat

37,3

38,6

38,9

37,7

36,3

34,6

32,8

30,8

28,8

 

a)       Na milimetarskom papiru grafički prikaži promjenu topljivosti manganova(II) sulfata ovisno o temperaturi.  

 

b)      Koliko je grama manganova(II) sulfata otopljeno u 100 g vode pri 40 °C ako je otopina zasićena?                 

 

19.   Dijagram na slici 5 prikazuje topljivost čvrste tvari Z u 100 g vode pri različitim temperaturama.

 

 

 

Slika 5. Topljivost tvari Z u 100 g vode pri različitim temperaturama

a)       Je li otopina kojoj je sastav označen točkom A nezasićena, zasićena ili prezasićena? Obrazloži.              

b)      Je li otopina kojoj je sastav označen stočkom B nezasićena, zasićena ili prezasićena? Obrazloži.             

c)       Što treba napraviti s otopinom kojoj je sastav označen točkom B da je se prevede u otopinu kojoj je sastav označen točkom C? Obrazloži.                                                                                                

d)      Kolika je masa tvari Z otopljena u 50 g vode u stanju koje je označeno točkom D?         

            

20.   U tablici 3 je navedena topljivost kalijeva klorida u 100 g vode pri različitim temperaturama.

t/°C

0

20

40

60

80

100

m(kalijeva klorida) / g

27

33

39

46

51

57

 

a)       Marko je pomiješao 120 g kalijeva klorida i 300 g vode I zagrijao do 40 °C. Priređena otopina je:         

A)     NEZASIĆENA                  B) ZASIĆENA             C) PREZASIĆENA

 

 

Svoj odgovor potkrijepi računom:

 

 

 

b)      Koliko grama kalijeva klorida je potrebno pripremiti za pripremu 100 g zasićene otopine pri 80 °C?     

 

21.   Gustoća uzorka zlata iznosi 19,30 g/cm3, a masa uzorka zlata iznosi 20 dag.     Izračunaj volumen 

             uzorka zlata i rezultat izrazi u cm3 i dm3.                                                                                                        

22.    Marko je u menzuru ulio 20 mL vode (Slika 1.). Pred sobom je imao uzorak željeza kojem je izvagao masu. Masa uzorka željeza je iznosila 47,3 g. Nakon što je izvagao uzorak željeza Marko ga je polako spustio u menzuru s vodom. Volumen vode u menzuri se povisio i iznosio je 26 mL (Slika 2.). Kolika je gustoća uzorka željeza izražena u g/cm3?                                                                                                                  

23.  Učionica ima dužinu 5,5 m, širinu 3,5 m I visinu 2,7 m. Koliko litara kisika ima u učionici (ako je učionica poptuno prazna: bez namještaja I učenika) ako je volumni udio kisika u zraku 21 %.   

 

Última modificación: Monday, 14 de December de 2020, 07:51