OSNOVNA OBILJEŽJA KONTINENTALNE LISTOPADNE ŠUME
OSNOVNA OBILJEŽJA KONTINENTALNE LISTOPADNE ŠUME
RASPROSTRANJENOST ŠUMA OVISI O :
1.) KLIMI
2.) RELJEFU
3.) VRSTI TLA
Ovisno o nadmorskoj visini i o udaljenosti od mora kod nas su se razvila 4 tipa šuma
LISTOPADNA
KONTINENTALNA
VAZDAZELENA
LISTOPADNA
PRIMORSKA
VAZDAZELENA
KONTINENTALNA LISTOPADNA ŠUMA
Slavonija, Baranja, Međimurje, Zagorje, Podravina, Posavina, Banovina, i Kordun
Zime – vlažne i hladne
Ljeta – suha i topla
- zbog izmjena godišnjih doba šuma mijenja izgled
- živa bića prilagodila su se tim promjenama
PROLJEĆE – svijetlozeleno lišće
- biljke cvjetaju
- oprašivanje, oplodnja
- životinje se kote jer je toplo, i ima hrane
LJETO – lišće – tamnozeleno
- plodovi sazrijevaju
JESEN – lišće mijenja boju i otpada, da se zimi voda u stanicama lista ne bi smrzla
- lišće razlažu razlagači – HUMUS ( tlo bogato hranjivim tvarima )
- životinje sakupljaju plodove i pripremaju se za zimu, linjaju se, mitare se
U jesen lišće mijenja boju – jer dani postaju sve kraći pa se zbog manje svijetlosti smanjuje
količina klorofila ( zelenog pigmenta , tada se vide i druge biljne boje koje se nalaze u
listovima. Listovi postaju žuti, crveni, narančasti.
ZIMA – životinje spavaju zimski san ( medvjed, puh ...)
- pupovi zaštićeni ljuskama od smrzavanja
- stabla zaštićena korom
SLOJEVI U ŠUMI
Sloj drveća
Sloj grmlja
Prizemni sloj - NADZEMNA SLOJEVITOST
Sloj korijenja - PODZEMNA SLOJEVITOST
ŠUME BUKVE - guste krošnje
- malo svijetla prodire → SJENOVITE ŠUME
zbog toga nema toliko biljnih vrsta u nižim slojevima šume
ŠUME HRASTA – rjeđa krošnja
- svjetlost dopire u najniže slojeve → SVIJETLE ŠUME
- bujan rast grmlja i biljaka u nižim slojevima