Biljke i gljive u kontinentalnoj listopadnoj šumi
BILJKE I GLJIVE KONTINENTALNE LISTOPADNE ŠUME
PRIZEMNI SLOJ
- zeljaste biljke, mahovine, paprati, gljive i lišajevi
- proljetnice – visibabe, šafrani, šumarice, kukurjek, drijemovac, jaglac
- cvjetaju prije nego drveće olista jer imaju više svjetla
- sve proljetnice u RH su zakonom zaštićene
- zimu preživljavaju u obliku podzemne stabljike ( lukovice )
- mahovine – zadržavaju čestice tla, vlagu, obrastaju panjeve i stabla
- između listića zadržavaju vodu, zelene i zimi
- na sjeveru
- paprati – nemaju cvjetove
- peraste listove
- obična paprat
- oslad
- jelenjak
- gljive – vrganj, rujnica, sunčanica, lisičarka, pečurka
- muhara i zelena pupavka- vrlo otrovne
- razlažu uginule organizme i hrane se raspadnutim ostacima uginulih biljaka i životinja
→ RAZLAGAČI SAPROFITI ( gljive i bakterije )
PLODIŠTE – nadzemni dio gljive
SLOJ GRMLJA
- lijeska, kupina, divlja ruža, glog, drijen, trnina, bazga, božikovina
LIJESKA – razgranat listopadni grm, 7 m
- muški cvat resa, ženski cvijet pup
- plod lješnjak ( 9-10 mj.)
- oprašuje ih vjetar
KUPINA – bodlje – prihvaća se i penje se uz podlogu
- zaštita od biljoždera
- plod sočan
DIVLJA RUŽA – trn – zaštita od biljoždera
- plod - šipak - sjemen
- hrana pticama i miševima
BOŽIKOVINA - oprašuju ih kukci
- zaštićena, u bukovim šumama, listovi bodlje – zaštita od biljoždera
- plod crvena boba
SLOJ DRVEĆA
- hrast, bukva, grab, pitomi kesten, javor, brijest, jasen, lipa, topola i vrba
HRAST LUŽNJAK – Slavonija, uz Savu i Dravu
- Nizinska područja
HRAST KITNJAK – sjeverna Hrvatska
- Brdovita područja
BUKVA – glatka siva kora
- Plod bukvica
OBIČNI GRAB –listovi dugoljasti
- okriljena sjemenka
- raznosi je vjetar
PITOMI KESTEN – kisela tla
ŽUTA IMELA - poluparazit
- iz drveta crpi vodu s mineralnim tvarima – pomoću SISULJA
- bobe – zimi - raznose ih ptice izmetom, nići će samo na drvetu