Analiza povijesnog izvora - Porast pučanstva i agrarna revolucija u 18. i 19. stoljeću
Ovaj zadatak napravite u wordu ili nekom drugom tekstualnom dokumentu te ga uploadajte ovdje.
Rok predaje ovoga zadatka je 17. travnja 2020. Neću prihvaćati nikakve predaje nakon.
Analiza povijesnog izvora - Porast pučanstva i agrarna revolucija u 18. i 19. stoljeću
Međupredmetna korelacija sa geografijom.
"Sredinom 18. stoljeća, umjesto dotadašnjeg postupnog i mnogim procesima prekidanog
porasta europskog stanovništva, nastupio je skokovit demografski rast, koji se u 19. i 20.
stoljeću nastavio i prenio na svjetsko stanovništvo; on je prethodio ostalim društvenim i
ekonomskim preobražajima pa ih je prema tome i uvjetovao. Europsko je stanovništvo,
od oko 140 milijuna 1750. godine poraslo na punih 187 milijuna oko 1800. godine,
a polovicom 19. stoljeća Europa je već imala oko 266 milijuna stanovnika. Do većeg
porasta došlo je u tom stoljeću jedino na oba američka kontinenta, dok je u Africi
broj stanovnika očito stagnirao, a u Aziji je prirodni prirast bio relativno nizak. Za tu
europsku "demografsku eksploziju" dosad još nije pronađeno objašnjenje koje bi u
potpunosti zadovoljavalo. Jedino je sigurno da ona nije bila posljedica nego, u nekim
zemljama, preduvjet industrijske revolucije jer je do nje došlo na isti način i u isto vri-
jeme i u industrijski razvijenim zemljama, kao što je bila Velika Britanija, i u isključivo
agrarnim zemljama kakve su bile Irska, Španjolska, Ugarska i Rusija. U prvoj fazi tog
razvoja čini se da je porast stanovništva na selu bio veći nego u gradovima, ako se izuz-
mu malobrojni europski gradovi i nekoliko industrijskih središta, koji su nastali u Velikoj
Britaniji. Prema tome, možemo smatrati da se početak tog velikog porasta smije samo
nosti, koje se manifestiralo tek poslije 1800. godine, a da su njegovi glavni uzroci bili
sniženje prosječne dobi pri stupanju u brak, jer je bilo sve manje cehovskih i feudalnih
ograničenja, i poboljšanje prehrane, jer su se počele uzgajati nove biljke, u prvom redu
krumpir. Svoj udio ima u tome i smanjenje broja epidemija koje su harale u prijašnjim
stoljećima. U svakom slučaju taj je razvoj doveo do prenapučenosti velikih predjela
Europe, a to je, zajedno s ublaženjem ili ukidanjem pravnih ograničenja, povećalo mo-
bilnost seoskog stanovništva, koje je tada još sačinjavalo više od 75 % ukupnog stanov-
ništva. U zemljama koje je rano zahvatila industrijska revolucija jedan dio bezemljaša
i nezaposlenih odlazio je tražiti stalan ili sezonski posao u novonastalim industrijskim
oblastima ili gradovima. Oni su ondje, u najgorim uvjetima, često jedva životarili. Iz
isključivo poljodjelskih područja s viškom stanovništva, kakvih je bilo u jugozapadnoj
Njemačkoj, u Francuskoj i u Irskoj, ali i iz same prenapučene Velike Britanije slijevala se
od 1815. godine u Ameriku bujica iseljenika, koja je skokovito rasla ali u prvo vrijeme
nije donosila Zapadnoj Europi osjetno olakšanje."
(Brandt: Povijest svijeta od početaka do danas, Zagreb, 1990.)