Fizički dijelovi računala - hardver
Dijelovi računala prema njihovoj funkciji
4. Kapacitet memorije
Najmanja količina informacije koju neka memorija može pohraniti je bit, a odgovara jednoj znamenci binarnoga
brojevnog sustava. Kako računala rade pomoću električne energije, tako je i mogućnost pamćenja podatka vezana za elektronički signal. Mi to matematički predočavamo binarnim brojevnim sustavom, brojevima 0 i 1, a to odgovara određenoj količini električnog naboja.
Kako računala barataju velikom količinom podataka, za njihov zapis rabe bitove udružene u niz. Niz od 8 bitova naziva se bajt. Bajt je osnovna količina koju neki spremnik može pohraniti i najmanja jedinica koju je moguće adresirati.
Veće jedinice od bajta su kilobajt, megabajt, gigabajt....
| Jedinica | Kapacitet |
| Bajt (B) | 8 b (bitova) |
| Kilobajt (kB) | 1024 B (bajtova) |
| Megabajt (MB) | 1024 kB |
| Gigabajt (GB) | 1024 MB |
| Terabajt (TB) | 1024 GB |
Korisno je znati...
- Zbog konflikta sa SI standardom, po kojem kilo znači 1000, međunarodna elektrotehnička komisija (International Electrotechnical Commission, IEC) osmislila je jedinicu kibibyte (1 kiB = 1024 B). Ta je jedinica osmišljena s ciljem da zamijeni dotadašnji standard po kojem je 1KB=1024B.
1998. ova jedinica prihvaćena je od svih glavnih organizacija standardizacije, međutim, još uvijek se koriste oba standarda zapisivanja kapaciteta memorije. - Oznaka za bit je malo slovo b, a za bajt (byte) veliko slovo B. Tako oznake MB i Mb nisu jednake. MB označava megabajt, dok Mb označava megabit (na primjer kod označavanja brzine prijenosa podataka na mreži koristimo jedinicu Mb/s (megabit u sekundi)