CARNET - Arhiva 2021 Loomen

Preusmjeravanje na papiru

Nakon što je proizvođač prikupio informacije i odlučio gospodarstvo preusmjeriti , pristupiti će planiranju konkretnih mjera koje je potrebno poduzeti za njegovo provođenje. Pri tome treba izraditi detaljan plan svih mjera koje je potrebno provesti na gospodarstvu i vremenske rokove u kojima će se te mjere izvršiti . . Da bi se ovaj plan izradio potrebno je:

1. analizirati („snimiti “) postojeće stanje;

2. odrediti poteškoće i ograničavajuće čimbenike proizvodnje, odnosno uspjeha gospodarstva

3. pronaći rješenja.

Sastavni dio dobrog plana za preusmjeravanje je analiza postojećeg stanja koja mora sadržavati :

1. Agro -klimatske uvjete gospodarstva:

(mikro)klima gospodarstva, njene prednosti i nedostaci; raspored oborina tijekom godine; broj sunčanih dana (sati ) u godini; smjer vjetrova i kako se od njih zaštititi; nadmorska visina….

2. Strukturalna obilježja gospodarstva: površina gospodarstva, broj, veličina i oblik pojedinih parcela, putevi, ograde, živice, broj, veličina i izgled gospodarskih zgrada, broj i vrsta mehanizacije, vrste i količine svih proizvoda koji se proizvode na gospodarstvu itd.

3. Organizacijska obilježja koja su obično ključna u procesu preusmjeravanja i gdje je potrebno analizirati slijedeće:

• Doprinosi li postojeća obrada tla poboljšanju njegove plodnosti, ili na nju djeluje negativno;

• Da li je tlo dovoljno, ili previše propustio za vodu? Kako ovo popraviti. Postoji li mogućnost postavljanja efikasne i jeftine drenaže;

• Kako se gospodari gnojem, njegovo prikupljanje, skladištenje, kompostiranje, aplikacija, itd. U kojoj od ovih faza dolazi do najvećih gubitaka hraniva. Što općenito od radnji vezanih za gnoj i gnojidbu nije u skladu s načelima ekološke poljoprivrede. Kako to promijeniti;

• Primjenjuje li se zelena gnojidba, a ako ne. zašto ne;

• Da li je postojeći plodored prikladan i djeluje li pozitivno na plodnost tla, kontrolu bolesti, štetnika i korova. Proizvodi li ovaj plodored dovoljno krme i stelje za stoku? Kako se plodored odražava na podjelu rada i ekonomski uspjeh gospodarstva? Postoji li neki bolji plodored;

• Da li su sorte koje se uzgajaju najprikladnije za gospodarstvo;

• Koje su od uzgajanih kultura najosjetljivije na sušu? Postoji li mogućnost za navodnjavanje (voda mora biti dovoljno čista), i da li se ovo isplati?

• Osim plodoreda, postoji li i još neka druga strategija vezana za kontrolu bolesti, štetnika i korova ?

• Vodim li se dnevnik radova u koji se bilježi kada, kako, i čime je obavljena pojedina operaciju, te korisna opažanja vezana za proizvodnju, organizaciju i dr.?

• Da li su vrste i pasmine životinja koje se uzgajaju najprikladnije za gospodarstvo?

• Koja su krmiva i u kojoj količini su potrebna stoci? da li su izračunate ove potrebe (energija, bjelančevine, minerali, voda, suha tvar, itd.) na osnovu za to izrađenih tablica;

• Da li se pravilno priprema sijeno i/ili silaža; gdje i na koliko parcela će se proizvoditi sijeno i/ili silaža;

• Da li je staja organizirana tako da je ugodan ambijent za životinje i ljude koji u njoj rade;

• Kako organizirati ispašu stoke? Koliko parcela je na raspolaganju za ispašu? Koliko životinja će na njima pasti i kojim redoslijedom?