Digitalne kamere koje ćemo koristititi su mini dv kamere. Ove kamere snimaju na mini dv trake dv avi kompresiju. U Europi stanadard koji se koristi je dv PAL standrad koji podrazumijeva 25 frameova/sličica u sekudni.U SAD koristi se dv NTSC standard čiju sekundu cini 29,999 sličica u sekundi. Mini dv kamere uglavnom snimaju u interlaced modu, sto znači da snimaju na PAL-u 50 sličica u sekundi čije linije se preklapaju tj. linija jednog iz jednog framea ulazi u drugi, dakle interlaced sličice ulaze jedna u drugu. No, ako ovu sliku ne deinterlaceamo tj. učinimo da svaka sličica cini jedan frame u onih 25 rezultat će biti nazubljena slika, koja u momentima velikih pokreta u kadru izgleda vrlo loše.

O tehinkama deinterlaceiga govoriti ćemo više u dijelu montaže, postprodukcije. No, bitno je napomenuti da deinterlaceing malo "zamuti" sliku te ako u snimci nema prevelikih pokreta ili ako je namjena snimke web streaming nije potrebno raditi deinterlaceing.

Vratimo se na kameru. mini dv kamere kao i sve imaju svoje kategorije.

Najlošije performanse imaju one sa jednim ccd čipom. Jedan čip znači da sve boje idu preko tog jednog čipa. Rezultat je lošija, blijeđa slika. Ukoliko je kamera tročipna tj 3ccd, to znači da ona razdvaja boje po rgb-u (red-green-blue) te da svaka boja, najprostije rečeno, ima svoj čip.

Standardna PAL rezolucija je 720x576 linija/pixela, dok je NTSC 720x480.

Rasvjeta kod dv snimanja

Pored kamere, tj. tehnika snimanja koje smo prije naveli, svijetlo je jedino sredstvo koje imate na raspolaganju da date vašem video materijalu poseban izgled i atmosferu. Korištenjem svijetla usmjeravate gledateljevu pažnju na ono što je bitno u kadru, mijenjate fokus sa jednog dijela kadra na drugi. Kontrast je vrlo važan za snimku, osobito kada radite sa dv kamerom koja ga još povećava, tako npr. ako snimate vani dok je dan izrazito sunčan, možete smanjiti kontrast upotrebom refleksivnih površina koji će ublažiti sjene. Naravno, dobri rezultati mogu se postići i kada koristite raspoloživo svjetlo jer malo bolje dv kamere daju vrlo dobre rezultate u uvjetima slabije rasvjete.

Različiti izvori svjetla imaju različitu boju, a razlike u boji svjetla utječu na vašu kameru čak i ako ih niste svjesni. Npr. tungsten glave su žućkaste, dok fluorescentne cijevi bacaju zelenu svjetlost. Osim ako ne koristite ručni balans bijele boje, vaša kamera će na to reagirati automatski. Varijacije u boji iskazuju se temperaturom svjetla koja se mjeri u kelvinima.



tungsten

fluorescentno svijetlo

halogeno


većina žarulja doma

neonsko svijetlo u uredima

neka kućna spot svjetla, lampe za garaže

temperatura

3200K

2500K

3000K

boja na videu

žuto-narančasta

zelena

žuta


Balans bijele boje (white balance)
Kamera će automatski probati izbalansirati različite temperature svjetla kako bi proizvela bijelu-bijelu. Sve kamere imaju presete za kućno svijetlo (prikazuje ga ikonica žarulje) i dnevno svijetlo (ikonica sunca). Ukoliko miješate različite boje svijetla u istom kadru kamera neće moći automatski napraviti dobar balans bijele boje. Tako da ukoliko radite u uvjetima miješanog svijetla morat ćete sami napraviti white balance. To ćete napraviti tako da ispred objektiva stavite bijeli papir, koji se nalazi na istom mjestu kao i vaš subjekt, objekt i osvjeteljen je glavnim svijetlom na vašoj sceni, uzumirate i pritisnete za to predviđenu white banance ikonicu.

lll

Svijetlo ne možete kontrolirati bez upotrebe dodatnih lampi, reflektora. Standardan postav svijetla zove se trosmjerno svijetlo i sastoji se od tri pojedinačna reflektora, glavnog / prednjeg (key), dopunskog (fill) i pozadinskog / kontra (backlight). Kada slažete rasvjetu krenite odozada i popravljajete kuteve i razdaljinu tijekom stavljanja. Prije nego što počnete ugasite glavno svijetlo u sobi.

Pozadinsko svijetlo (backlight, kontra) nalazi se iza, sa strane subjekta, otprilike 45 stupnjeva iznad osobe koju rasvjetljavamo i odvaja je od pozadine čineći obruč svijetla oko nje. Jačina kontre može varirati od intenziteta key lighta do intenziteta fill lighta ovisno o stupnju refleksivnosti subjekta (npr. osoba svijetle kose treba slabije pozadinsko svjetlo od osobe smeđe kose)

Glavno svjetlo (key light) je najjači izvor svijetla kojim je subjekt osvjetljen. Obično je keylight dva puta jači od fill lighta. U osnovnom postavu od tri svijetla, key light se nalazi pod kutem od 15-45 stupnjeva u odnosu na kameru, i 15-45 stupnjeva pod kutem odozgo na subjekt.

Dopunsko svijetlo (fill ligth) se nalazi sa druge strane kamere, otprilike nasuprot keylightu, iako ne treba insistrirati na potpunoj simetričnosti. Obično je fill light dvostruko slabije od key lighta.

Ovom postavu svijetla može se dodati još i svjetlo kojim se osvjetljava oopozadina, jer subjekt često izgleda neprirodno izdvojen od pozadine ukoliko je recimo pozadina pretamna.

Video rasvjeta je uglavnom vrlo skupa, no kao pomoć može poslužiti halogena rasvjeta koja se koristi kao svjetlo u garažama, nadzorno svjetlo itd. Također, vrlo korisna stvar su stiropori, bijeli sa jedne ili oblijepljeni srebrnom folijom sa druge strane pomoću kojih možemo usmjeravati sunčevu svjetlost koju koristimo kao keylight i reducirati sjene koje sunčeva svjetlost kao izrazito jaka stvara.

Kada snimamo unutra nije poželjno miješati vrste svjetla, npr. svjetlo koje dolazi kroz prozor i svjetlo koje dolazi od žarulje. Za snimanje osobito nisu dobra svjetla koja dolaze odozgo (lusteri) jer bacaju sjene na čovjekovo lice, no sjene možemo ublažiti korištenjem refleksivnih površina.

Ono što je još bitno napomenuti je da video svjetlo ublažavamo, činimo mekšim, manje kontrastnim upotrebom paus papira koje stavljamo ispred svjetla, ili upotrebom svile koju također stavljamo ispred izvora svjetla.

Česta je i upotreba gelova/folija koji toniraju boju svjetla, tako imamo tople (narančaste) i hladne (plave) gelove koje, također, stavljamo ispred izvora svjetla.

xy


F stop
Blenda je dio kamere koji kontrolira količinu svjetla koja će doći do ccd čipa koji snima sliku.
Veličine blende iskazane su brojevima, "2; 2.8; 4; 5.6; 8; 11; 16"
Svaka od ovih vrijednosti podrazumjeva da duplo više svjetla ulazi nego na točci iznad.
Npr. točka 4 prenosi 2 puta više svjetla nego točka 5.6, tj samo polovicu koju prenosi točka 2.8

Zatvarač, brzina zatvarača
O brzini zatvarača također ovisi koja količina svjetla će doći do čipa. Zatvarač se dakle otvara, puštajući svjetlo i što je duže otvoren to će veća biti količina svjetla koja dolazi do čipa. Naravno, što je više svjetla došlo do čipa to je slika svijetlija.
Ono što je bitno još napomenuti je da manja brzina zatvarača čine objekte u pokretu zamagljenima (blurastima). Tako da recimo kada snimamo intervju, gdje nema baš puno kretanja u redu je da brzina zatvarača bude 60, ili ukoliko snimamo bez dodatnog video svjetla 30. No, ukoliko snimamo npr. osobu koja trči zatvarač možemo staviti na 120.
Zadnji puta izmijenjeno: ponedjeljak, 19. kolovoza 2013., 18:42