III. Gimnazija Osijek - Informatika 1

U svakodnevnom životu stalno donosimo odluke: hoćemo li prijeći cestu, trebamo li ustati, trebamo li ponijeti jaknu ili kišobran…. Tako se i u većini složenijih programa nalazi velik broj naredbi grananja.

Već smo prije napomenuli da se programskom strukturom grananja koristimo pri donošenju odluka, odnosno onda kad se program treba granati u jedan smjer ili više njih, ovisno o istinitosti danog uvjeta.

Grananje u algoritmima koje zapisujemo u pseudojeziku možemo zapisati na sljedeći način:

Ovo je oblik grananja u dva smjera: naredba_1 izvršit će se ako je zadani uvjet istinit, a naredba_2 ako nije. Pojam blok naredbi odnosi se na skup naredbi koje se nalaze u nekoj drugoj naredbi i u različitim se programskim jezicima označava različito. Na primjer, u programskom jeziku C naredbe u bloku stavljaju se između znakova { i }, a u Pythonu se blok naredbi označava uvlačenjem naredbi. U pseudojeziku blok naredbi ćemo pisati u vitičastim zagradama ({ i }). Zbog preglednosti, naredbe u zagradama ćemo uvući.

Zapisujemo li grananje dijagramom tijeka, možemo ga prikazati na sljedeći način:

Naredbu grananja moguće je koristiti i bez dijela

Tada govorimo o jednostrukom uvjetnom grananju. Jednostruko uvjetno grananje koristi se onda kad se naredba (ili blok naredbi) treba izvršiti samo ako je dani uvjet istinit. Ako uvjet nije istinit, program se nastavlja s prvom naredbom iza naredbe grananja.