Zašto baš C?

1. Zašto C?

"C++ and Java, say, are presumably growing faster than plain C, but I bet C will still be around. For infrastructure technology, C will be hard to displace.." –  Dennis  MacAlistair Ritchie

„Pretty much everything on the web uses those two things: C and UNIX.” –  Dennis  MacAlistair Ritchie


Koliko god davno rečena ova rečenica, još je točna! Bez programskog jezika C svijet kakav poznajemo ne bi postojao. Bez programskog jezika C ne bi postojali: Unix, Windows, Linux, Android, MacOS, iOS, Firefox, Safari, Chrome, PHP, MySQL... To su samo neki programi napisani u C-u ili nekom od programskih jezika nastalih na osnovi C-a, primjerice C++, Java, Objective C, C#, Perl, PHP, Python, JavaScript…

     Dennis MacAlistair Ritchie (1941. ‒ 2011.), autor programskog jezika C i operativnog sustava Unix

Programski jezik C nastao je 1972. godine radom Dennisa MacAlistaira Ritchieja (1941. –  2011.). Razvijen je u tvrtki Bell Telephone Laboratories radi stvaranja programskog jezika koji će omogućiti brzo i učinkovito programiranje operativnih sustava. Naime, tvrtka Bell Telephone Laboratories se u to vrijeme bavila programiranjem novog operativnog sustava (Unix). Do tada su svi operativni sustavi pisani asemblerski, što je ograničavalo njihovu uporabu na različitim vrstama računala.

Želja je bila stvoriti programski jezik koji će imati značajke nižih programskih jezika (potrebnih za stvaranje operativnih sustava), ali istodobno i značajke viših programskih jezika (tako da ga mogu rabiti i oni manje vični programiranju). C je trebao biti univerzalan jezik, neovisan o računalu na kojem se izvodi.

Zanimljivost: Mnogi se pitaju zašto su programski jezik nazvali baš C. Odgovor je vrlo jednostavan! Prije C-a postojao je jezik B. Autor mu je bio Kenneth Lane Thompson, poznatiji kao Ken Thompson. 

Široj javnosti programski jezik C postaje poznat tek 1978. godine objavljivanjem knjige „The C Programming Language” autora Briana W. Karninghana i Dennisa M. Ritchieja. S obzirom na to da se C pokazao vrlo moćnim, ali i prilagodljivim potrebama, brzo se raširio i postao popularan među profesionalnim programerima, kojima je omogućio brzo i djelotvorno rješavanje problema. Tako su počele nastajati različite inačice C-a. No, 1983. American National Standard Institute pokrenuo je standardizaciju C-a i time je nastao temelj C-a kakvog imamo danas – ANSI C Standard (1989. godine).

       Knjiga „The C Programming Language” objavljena je na mnogim svjetskim jezicima

C je jezik opće namjene, što znači da se u njemu može napraviti baš sve: od rješavanja zadataka s natjecanja do pisanja drivera, operativnih sustava, tekst procesora ili igara. C, kao jezik, ni u čemu ne ograničava. Omogućuje i uključivanje naredbi pisanih asemblerski što ga, zajedno s mogućnošću izravnog pristupa pojedinim bitovima, bajtovima ili cijelim blokovima memorije, čini vrlo pogodnim za pisanje sustavne programske podrške (softwarea). Zbog tih se značajki C još ubraja u popularnije programske jezike i njime se koristi velik broj programera. Rezultat toga je postojanje velikog broja jezičnih prevoditelja programskog jezika C, alata i stalno dostupne pomoći na internetu. Programi pisani u C-u su prenosivi (mogu se prevoditi i izvršavati na različitim vrstama računala uz minimalne ili nikakve ispravke) i obično su vrlo brzi.

 „A language that doesn’t have everything is actually easier to program in than some that do.” — Dennis MacAlistair Ritchie

Programski jezik C  je proceduralan jezik. U proceduralnim je jezicima najvažnije kako će nešto biti izvršeno. Takvi jezici sadržavaju naredbe za tri osnovne algoritamske strukture: slijed, grananje i ponavljanje, no o tome više poslije.

Zanimljivost: