Esej: Mjera svega – čovjek ili umni uvid?

Esej: Mjera svega – čovjek ili umni uvid?

Tijekom pripreme za esej pristupnik treba imati na umu:

·        u uvodu eseja od njega se očekuje da izrazi svoje shvaćanje zadanoga problema

·        zatim se od njega očekuje argumentirana rasprava u kojoj odgovara na pitanje/a iz naslova, te pokazuje razumijevanje pojmova i problema

·        te na kraju vlastiti zaključak koji proizlazi iz navedene argumentacije

 

1. tekst

A i Protagoru iz Abdere ubrojili su neki u grupu onih filozofa koji negiraju mjerilo spoznaje. On naime tvrdi da su istinite sve predodžbe i mnijenje te da je istina relativna, jer je sve što čovjek sebi predočuje ili što misli, za nj odmah istina. Zaista na početku „(govora koji) pobijaju“ izjavio je: „Čovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu.“

Prvi je Protagora rekao da o svakoj stvari postoje dvije tvrdnje, jedna dugoj protivne. (B. Bošnjak, Grčka filozofija)

2. tekst

Sokrat: Slično tome zamišljaj i odnos duše na sljedeći način: kada ona upre pogled na ono, što je obasjano istinom i bitkom, onda ona to shvati i spozna te se čini, da posjeduje um. Ali pogled upre na ono, što je pomiješano s tamom, tj. na ono, što postaje i što propada, onda ona samo sluti i nejasno vidi, lutajući mnijenjem gore dolje, te je ponovno nalik onome, koji nema uma.

Glaukon: Baš je tako.

Sokrat: Smatraj, dakle, da ono, što pruža istinu predmetima spoznaje, i što daje moć spoznaje onome, koji spoznaje, da je to ideja Dobra. Ako budeš smatrao, da je ideja Dobra uzrok znanja i istine, istine, koja se spoznaje umom, te – koliko god obje, spoznaja i istina, bile lijepe – da je ideja Dobra nešto drugo i još ljepše od njih – pravo ćeš smatrati. (Platon, Država)

U eseju odredite i problematizirajte sljedeće pojmove: relativno, univerzalno, korist, razum, osjećaji, užitak, društvo, priroda, vrlina, odgoj

 

Esej sačini prema sljedećim natuknicama:

1. Procjenjuju li svi ljudi jednako dobro i zlo? Zašto je to tako?

2. Je li svaka spoznaja relativna, tj. vrijedi li samo u odnosu na čovjeka?

3. Što ako čovjeka shvatimo kao ljudski rod, a što kao pojedinca? Može li i umni uvid varirati od osobe do osobe?

4. Koliko na procjenu mjere utječe korist?

5. Mogu li se svi ljudi držati mjere? Kako je pridržavanje mjere povezano s ugodom i neugodom?

 

Navedite u objašnjenju i neke od predloženih primjera:

1. Što se u suvremenom društvu uzima kao mjera? Zašto je to tako? Je li ta mjera produkt ljudske prirode ili dogovora?

2. Što je mjera svega za sofiste?

3. Navedi primjer lika iz nekog književnog djela, filma ili nekog drugog medija koji je izašao iz okvira mjere! Koje su uzroci i posljedice takva postupka?

Budite originalni