Prijava AAI@EduHrUčinila sam pripremu 6. razred: Zbroj veličina unutarnjih kutova u trokutu. Kako je Željka predložila, slobodno se uputite u mijenjanje mog prijedloga. Naime, sad imamo kostur pripreme pa se po njemu lako može manevrirati, a ja ću zaključke korigirati.
Čini mi se jako dobra priprema. Ako se drugi slažu možemo ići tako.
Jedino ne znam zbog mjerljivosti i usporedbe (jer bi svi kao trebali slično raditi) kako će taj grupni rad proći.
Što se Damirove primjedbe o grupnom radu tiče, pri čemu on postavlja pitanje mjerljivosti, mislim da će na svim satovima postojati isti problem na kojeg ne možemo baš utjecati. A to je da satovi ne mogu niti izgledati niti bit održani identično (utjecaj i predavača i učenika je neminovan), pa čak i kad je u pitanju isti nastavnik. Pripremu za sve imamo, svaki nastavnik će pokušati raditi po njoj maksimalno koliko može. To ćemo staviti kao opasku istraživanja, ali to je zapravo generalni problem kod pedagoških istraživanja, što istražujemo živi i dinamičan proces nastave i uvjeti ne mogu biti kontrolirani u onoj mjeri kao kod eksperimenata u biološkom ili kemijskom laboratoriju.
Meni se također jako sviđa priprema. Ono što mene muči jeste što je ovo također učenje otkrivanjem, a trebali bi ga raditi s kontrolnim skupinama koje rade "tradicionalno bez korištenja računala". Ako pod "tradicionalnom nastavom" matematike smatramo nastavu bez upotrebe računala, onda je ovo super. Ako pod tim terminom mislimo na nastavu bez učenja otkrivanjem, onda bi malo trebali izmijeniti pripremu na. Na primjer, ja pod tradicionalnom nastavom podrazumijevam ovo drugo. Pitanje je što Željka želi usporediti u istraživanju, odnosno što ona želi da u ovom istraživanju smatramo "tradicionalnom nastavom bez upotrebe računala", a što "računalno vođeno učenje otkrivanjem"? Vjerojatno sam malo dosadan oko ovoga (obicno jesam takav), ali mislim da je jako važno da imamo jasnu sliku što želimo napraviti prije nego što počnemo s istraživanjem. Značimoj prijedlog je da nam Željka u par natuknica kaže što ćemo razumijevati pod ta dva tipa nastave.
"Tradicionalna nastava" je, ja bih rekla, promijenila svoj nekadašnji koncept i mislim da ona danas podrazumijeva učenje otkrivanjem. Uporaba računala je sve češća na satovima. Ako u kontrolnoj skupini potpuno izuzmemo metodu otkrivanjem i računalo, čini mi se da se tada ne nalazimo u realnoj situaciji današnje "tradicionalne nastave". Ne znam što misle drugi kolege. A možda sam i promašila cilj istraživanja mojim komentarom o tradicionalnoj nastavi. Ispravite me ako griješim
Da me se krivo ne shvati - ja ne mislim da dansanja nastava matematike u hrvatskim skolama iskljucuje ucenje otkrivanjem. Niti mislim da je nas zadatak opisati koja su obiljezja nastave matematike u hrvatskoj. Cak i da hocemo, to je toliko kompleksno pitanje da se o njemu moze napraviti jos brdo istrazivanja. Ali ono sto mozemo, i sto mislim da moramo, je da jasno opisemo koja dva modela nastave cemo usporedjivati. Da jasno kazemo, kao definiciju, "pod tradicionalnom nastavom bez upotrebe racunala podrazumijevamo nastavu koja ima te, te i te karakteristike, metode koje se koriste su te te i te, sat izgleda tako i tako..." i slicno "racunalno vodjeno ucenje otkrivanjem je...". Ovo drugo je Zeljka dobro opisala u teoorijskom okviru. Medjutim za ovo prvo mi nemamo nikakvih odredjenja sto se pod time misli. Ako ne kazemo sto se pod tim misli, onda pod tim moze doci svasta. Po meni, mozemo ili reci unaprijed sto pod takvom nastavom mislimo, i prema tom okviru pripremati lekcije. Ili ici unatrag, da odvrtimo sve, i na kraju pokusamo izvuci nekakav zajednicki nazivnik sto smo pod tim drugim oblikom nastave mislili. Meni se cini da je prvi pristup laksi i izvjesniji buduci da nas ima 15ak i vjerojatno svako ima neko svoje shvacanje toga sto bi bila tradicionalna nastava.
Sto se tiče same definicije pojma "tradicionalna nastava", ja sam rekao da ne ukljucuje ucenje otkrivanjem jer mi se cini da je u literaturi obicno to tako postavljeno. To ne znaci da i Zeljka mora to tako napraviti. Ali ga mora jasno odrediti.
Gorane, u pravu ste, ja sam malo zabrljala s terminologijom tradicionalne nastave. Ispričavam se. Ali se u končanici vodimo istim pitanjima: koji način rada nas vodi kroz kontrolnu skupinu i što tamo možemo,što ćemo činiti.
Goran je u pravu, i spomenuo je neki dan da trebam definirati što znači tradicionalna nastava u ovom našem istraživanju, a ja to nisam (moj propust, a i moja dvojba što točno napisati). U međuvremenu je Alena priložila vrlo detaljnu i fantastičnu pripremu u kojoj se isto uči otkrivanjem, ali bez računala. Vjerujem da tu nastavnu jedinicu većina nastavnika danas tako i radi da zapravo nisam htjela da samo zbog cilja našeg istraživanja učenici kontrolne skupine dobiju nešto lošije odrađenu nastavu nego što mogu. Stoga bih ja predložila da ovu nastavnu jedinicu odradimo kao što je Alena pripremila pripremu jer ima bitnih razlika u odnosu na eksperimentalnu, učenici rade u paru i zajedno otkrivaju, a ne samostalno kao što će eksperimentalna (a to je ionako samo jedna od 5, u ostalima ne vjerujem da će biti ovakvo učenje istraživanjem).
Hm, sad kad razmišljam što može, a što ne s kontrolnom tj. "tradicionalna nastava", moja prvobitna ideja je bila da kontrolna čak ne koristi ni GGB na projektoru (ako je naglasak na dinamičnoj geometriji) pa nam je Goran napisao zašto ne, ako to postoji zašto se praviti da ne postoji. Ovo otkrivanje na papiru kakvo je Alena predložila je zapravo puno starija metoda od programa dinamične geometrije i po meni bi više spadalo u tradicionalnu nastavu. Stoga sam mišljenja da bi u kontrolnoj skupini mogli dozvoliti (u pojedinim manjim dijelovima nast. sata) i učenje otkrivanjem (na papiru) i korištenje GeoGebre (frontalno za demonstraciju), ali ne u kombinaciji. A u eksperimentalnoj skupini ćemo imati učenje otkrivanjem pomoću GeoGebre samostalno koristeći gotove materijale i upute koje učenika postepeno vode kroz istraživanje. Na taj način ćemo zapravo moći uspoređivati (na kvalitativnoj razini - prema iskustvu kolega) različite vrste istraživanja (papir vs. GGB) te korištenje GGB (samostalan rad na apletima vs. demonstracija putem projektora).
Odgovor na Željka Dijanić
Re: Priprema: Zbroj veličina kutova u trokutu
napisao/la Goran Trupčević -
Možemo tako postaviti. Ja bi samo izbacio ovo da u kontrolnoj radimo ucenje otkrivanjem "u pojedinim manjim dijelovima sata", vec bi ga dozvolio u onoj mjeri u kojoj mislimo da je dobro pa bio to i cijeli sat. Cini mi se da je formulacija "pojedini manji dijelovi sata" previse proizvoljna pa je upitno što to konkretno znači (5min, 10min, 25min,40 min...). Drugi problem je sada sto ocekujemo na kraju istrazivanja. Mislis li i dalje da ce se kontrolna i eksperimentalna skupina razlikovati u konceptualnom znanju i motivaciji matematike? Ja nisam siguran. Alenina priprema mi se čini predobrom i mislim da učenici koji će po njoj raditi neće biti ništa manje loši niti manje motivirani. No to možda i nije loše - da zapravo nismo sigurni što ćemo dobiti. Zato i radimo istraživanje
Odgovor na Goran Trupčević
Re: Priprema: Zbroj veličina kutova u trokutu
napisao/la Željka Dijanić -
Gorane, kad sam pričala s Dumančićem o ovome, pitala sam ga da sumnjam da će eksperimentalna biti bolja... jer dobrog nastavnika računalo ne može zamijeniti. I zaključak je bio, pa nema veze, neka se pokaže što se pokaže. Zapravo i dalje sumnjam hoće li eksperimentalna biti bolja, ali tu je onda i kvalitativni dio istraživanja, razgovarat ćemo mi u našem timu zašto su rezultati takvi kakvi jesu i to priložiti. Ali nikako ne smijemo sada nastavu u kontrolnoj lošije održati da se (prividno) pokaže kako je naš model s računalom bolji.
Mogu još reći moja iskustva u radu s učenicima upravo ovakvom metodom (jer sam 2010. provela akcijsko istraživanje)... zanimljivo je da djeca kojoj matematika inače super ide ne vole baš ovakav model učenja jer je njima tradicionalno super i tu su najbolji. A neki s lošijim ocjenama na računalu puno bolje rade, kao da nemaju motivacije u tradicionalnoj nastavi, a ovo im je novo i super... i čak budu spretniji od ovih boljih. Pa nije li i to jedan od uspjeha.... da se smanje razlike između boljih i lošijih (nespretno se izražavam, znam, al glavno da kužite što hoću reći).
Odgovor na Željka Dijanić
Re: Priprema: Zbroj veličina kutova u trokutu
napisao/la Goran Trupčević -
Da, to je i meni palo na pamet - da ce kvalitativni dio biti vazniji od kvantitativnog. Bit ce zanimljivo vidjeti iskustva.
Znam da kasnim s komentarima, ali ne mogu izdržati ;)
Naime, u matematici je uobičajeni način rada tzv.heuristička nastava. Nije li to nastava otkrivanjem? ja je takvom smatram i tako je i provodim. Sasvim je sporedno koristim li pri tome alate dinamične geometrije ili svoje "ruke i noge", ili crtam po ploči-tu je važan slijed misli koji na kraju učenika dovodi do samostalnog zaključka.
Takav oblik rada s djecom postoji već strašno dugo i to je po meni "tradicionalni oblik" nastave matematike. Tako je još i moja učiteljica radila!!
Ono što je po meni glavna distinkcija među grupama je činjenica da jedne vodi profesor, a druge pripremljena uputa i računalni program. Odnosno, učenici će u eksperimentalnoj grupi raditi samostalno, a u kontrolnoj će biti vođeni profesorom.
Tea, ovo si jako dobro opisala i zapravo uhvatila bit.
Ideja našeg modela učenja mogla bi se kasnije (kad dobijemo rezultate istraživanja) koristiti za izradu interaktivnih e-udžbenika koji bi učenicima (koji su bolesni ili iz nekog drugog razloga ne mogu u školu) omogućili da samostalno kod kuće odrade novo gradivo.
Konačna verzija pripreme za sat kontrolne skupine Zbroj veličina kutova u trokutu je gotova.
U prilogu dolaze i dvije geogebrice s dokazom koje možete koristiti ukoliko nemate svoje. Skinula sam Aleksandrine i Damirove s GeogebraTube pa odaberite koja vam bolje odgovara. Napominjem da budete pažljivi s Damirovom geogebricom jer ona nije dostupna javnosti pa ju možete koristiti isključivo za potrebe ovoga sata (kad se Damir vrati, vidjet ćemo jesam li ju uopće smjela skinuti i ovdje vam staviti s obzirom da ju je radio za potrebe jedne izdavačke kuće).
Gotova i priprema za eksperimentalnu skupinu. Unutar pripreme je radni list za učenike (da ne moraju crtati tablice u bilježnicu, ali sami odlučite želite li s radnim listom ili bilježnicom). Damir je bio spomenuo da će precrtavanja tablica oduzeti dosta vremena i slažem se s tim.
A gotova i e-knjiga sa svim apletima. Hvala puno Niki i Aleksandri. Niki na izvrsnim idejama za vođenje istraživanja, a Aleksandri na fantastičnim vježbama.
Odgovor na Željka Dijanić
Re: Priprema: Zbroj veličina kutova u trokutu
napisao/la TATJANA BREŠĆANSKI -
Odradila sam jučer zbroj kutova , bilo je odlično, čini mi se puno bolje nego prvi put. Učenici su se navikli na okruženje (jedino je kod nas u informatičkom kabinetu pomalo tijesno, bojim se kako će se snaći na idućem satu kad budu trebali konstruirati ...), ovaj puta su lakše pratili upute (bilo je manje teksta na apletima) i dosta njih je ranije završilo. Uputila sam ih da još jednom odrade vježbalicu prve lekcije. Na kraju sata sam pokupila radne listove da ih malo pregledam. Problematični su im bili odgovori na pitanja postoji li trokut s dva prava ili dva tupa kuta. Intuitivno su znali da ne postoji ("jer to onda ne bi bio trokut", "dobili bi pravokutnik" i sl.), a tek nekoliko njih je u obrazloženju spominjalo zbroj kutova.
Ako ih je većina znala da trokut ne može imati dva prava odnosno tupa kuta, uz bilo kakvo smisleno obrazloženje, to je dobra stvar. Moramo imati u vidu da su to potpuno samostalno zaključili, bez potpitanja, koja su uglavnom sugestivna. To što ih je "tek nekoliko" obrazlagalo spominjući zbroj kutova, potpuno samostalno, je izvrsno
Hvala Tanja na izvješću, jako me veseli da im je ovaj sat bolje išlo, znači da se polako navikavaju na ovakav rad.
I ja se slažem s Nikom. Jako je dobro kada nešto sami zaključe, pa ako i ne znaju obrazložit. Ako su najbolji uspjeli obrazložit to je super. Mislim da je jako bitno da ih takvim pitanjima potičemo da promišljaju, a zaključak kakav je da je, neka bude njihov.
Zbog toga za vrlo bitne zaključke ipak smatram da je dobro da kontrolnim okvirom provjere svoj odgovor i tako se uče pravilno formulirati zaključke.