Ivan Gundulić, Dubravka; Suze sina razmetnoga
- piše po uzoru na Torquatta Tassa, pripada dubrovačkom baroknom krugu
- rođen je 1589. u Dubrovniku, a umro 1638.
- predstavnik je plemstva, školovao se kod Isusovaca (Camilo Camili mu je bio učitelj)
- započeo je pisanjem ljubavne poezije koju je kasnije spalio
- Djela: mitološke drame: Arijadna, Prozorpina ugrabljena, Dijana, Armida
religiozna poema: Suze sina razmetnoga
prepjev sedam psalama: Pjesni pokorni kralja Davida
pastorala: Dubravka
ep: Osman- Gundulićevo životno djelo
Dubravka
- to je alegorijska pastorala – melodrama u 3 čina, započinje invokacijom
- mjesto radnje: Dubrovnik (Dubrava), događa se u idealnoj utopijskoj zemlji u kojoj žive pastiri i pastirice. Radnja se odvija na dan Sv. Vlaha
- tema: hvalospjev dubrovačkoj slobodi
- likovi: Dubravka- je najljepša pastirica. Od malih nogu voli Miljenka i obećana mu je. U djelu je simbol vlasti i slobode. Ona je idealizirani lik-vila. U djelu nema glavnu ulogu, ali se sva radnja okreće oko nje.
Miljenko- je najljepši među pastirima i simbol je dubrovačkog plemstva. On je hrabar i pravedan, bori se za ljubav svoje voljene i plače radi nje. Čim je saznao da je njezina ruka dana Grdnu poželio se osvetiti. Osjećao se jadnim, potištenim, mislio je da je zlo pobijedilo, ali nije bilo tako, na kraju je ipak dobio svoju Dubravku.
Grdan- ružan i star, ali veoma bogat. Ne zaslužuje Dubravku, željan je vlasti, voli zapovijedati, zao je. Podmitio je suce samo da bi se domogao lijepe Dubravke, pohlepan je. U djelu ima ulogu intriganta ili spletkara koji isprepliće radnju i čini je zanimljivijom.
- Dubravka je prvi put prikazana u Dubrovniku 1628. i ima alegorijsko značenje. Dubravka je simbol dubrovačke slobode i vlasti, Miljenko simbol plemstva, a Grdan simbolizira obogaćen sloj dubrovačkih građana. Starac Ljubdrag je nosilac Gundićeve filozofije, pogleda na državu i društvo.
-Gundulić u djelu izražava svoje neslaganje nejednakim brakovima – kao plemić protivi se ženidbi pučana s plemkinjama jer se boji da će puk tako preuzeti vlast u Dubrovniku
Osman
‑ ep u 20 pjevanja
‑ tu Gundulić prikazuje bitku kod Hodirna i Osmanovu pogiblju, te konačnu propast turske moći
‑ nedostaje XIV. I XV. pjevanje, samo Ivan Mažuranić uspio je nadopuniti XIV. i XV. pjevanje
- inspiracija: poraz Turaka 1621. kod Hoćima od strane poljskog kraljevića Vladislava, simbolično predstavlja pobjedu cijele kršćanske zajednice
TEMA: rat protiv Turaka, Smrt turskog sultana Osmana
‑ borba između dobra i zla ( kršćanstva i islama)
‑ barokni elementi vjerska tematika, prolaznosti, kontrasti: nebo ‑ zemlja život – smrt ljubav ‑ mržnja, sloboda ‑ ropstvo
-problem oholosti zbog koje Osman stradava
SUZE SINA RAZMETNOGA
Gundulićevo djelo Suze sina razmetnoga religiozna je poema strukturirana u tri plača, svaki započinje prikladnim citatom iz Lukina evanđelja iz kojega je tema i preuzeta. Plačevi su naslovljeni po trima fazama kroz koje prolazi razmetni sin: sagrješenje, spoznanje i skrušenje. Suze sina razmetnoga nastala je prema paraboli iz Lukina Evanđelja (Lk 15, 11-32) o ocu koji sinu oprašta neposluh i suludo potrošen imetak, nakon što se ponizno pokajao, svjestan težine svojih djela. Gundulić preuzima i razrađuje temu ostavljajući prepoznatljivim osnovne crte predloška.
Parabola kao oblik predstavlja produženu poredbu, uklopljenu u veće prozno djelo, u ovom slučaju Bibliju. Biblijska parabola o neposlušnom sinu ima svega dvadesetak redaka, dok se ista tema u poemi razrađuje u 1332 stiha. Osnovna, sažeta biblijska priča u poemi se proširuje brojnim sinovim promišljanjima o smislu života i smrti, grijehu, a mnogi su stihovi posvećeni i njegovu kajanju, plaču zbog počinjenih grijeha.
Monolozima sin iznosi i radnju, stoga se, uz ulogu lika, u njemu ostvaruje i uloga pripovjedača, s tim da se na nekim mjestima javlja i sveznajući pripovjedač da bi najavio monolog. U biblijskoj paraboli javlja se samo sveznajući pripovjedač.
Različita je i razrada grijeha, u biblijskoj paraboli sinovljev grijeh prikazan je općenito kao hedonističko uživanje u životu, u rastrošnosti i neumjerenosti svake vrste. Poema također preuzima te grijehe, ali veže ih uz jedan glavni – bludnost, potaknuta prekrasnom ženom. Bludnost je potaknula razmetnog sina i na rastrošnost; imetak ne gubi trošeći na vlastitu raskoš i ugodu, nego kupujući ženi razne vrijedne poklone, ne bi li zadobio njenu naklonost. Lik razbludne žene ne postoji u biblijskoj paraboli, a u poemi je izostavljen lik starijeg sina zbog čega je nešto drugačiji završetak i znatno drugačija pouka.
I parabola i poema razrađuju problem grijeha, spoznanja, pokajanja i oprosta, no pouka parabole usmjerena je prema "pravednima" kojima se napominje kako svako obraćenje grešnika treba slaviti jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i živi opet; bio je izgubljen, i nađe se (Lk 15, 32), dok se pouka poeme zadržava na grešniku, ističući kako će svakomu tko se iskreno pokaje biti oprošteni grijesi i osigurana vječnost.