Henrik Ibsen, Nora (materijali za esej)
Henrik Ibsen, Nora (Kuća lutaka)
TEMA: emancipacija žene i pravo pojedinca na slobodan razvoj i na slobodan izbor (Norino
napuštanje obiteljskoga doma).
MJESTO RADNJE: stan obitelji Helmer u božićno vrijeme.
Događaji koji prethode radnji drame
Nora i Torvald žive u naoko sretnom građanskom braku. Međutim, Nora od supruga krije tajnu: prije nekoliko
godina zadužila se kod bankovnoga službenika Krogstada da bi teško bolesnom Torvaldu platila liječenje. Nora
vraća dug štedeći od novaca koje dobiva od Torvalda i radeći potajice.
Bliži se Božić, a Nora se raduje budućnosti bez štednje i briga jer je njezin muž postao direktorom banke. Međutim,
jedna od prvih Torvaldovih odluka jest da otpusti Krogstada kojega smatra nemoralnim.
LIKOVI
Nora Torvald Helmer (Norin muž, odvjetnik) gospođa Kristina Linde
(prijateljica iz djetinjstva)
doktor Rank (prijatelj obitelji Helmer) Krogstad (bankovni službenik)
1. čin Radnja započinje Norinim povratkom iz božićne kupovine. Prvi dijalog Nore i Torvalda
skicira njihove bračne odnose: Torvald se prema Nori odnosi pokroviteljski, koreći ju zbog rasipnosti i
lakomislenosti, a ona se trudi biti privlačna i zabavna mužu. U iznenadni posjet dolazi Kristina Linde,
Norina prijateljica iz školskih dana. Pripovjedajući o svojim životnim teškoćama, gđa Linde predbacuje
Nori da ona ne zna što su to pravi problemi, a Nora joj povjerava kako je i ona imala teških trenutaka
kad joj je muž bio bolestan.
U isto vrijeme Krogstad je došao razgovarati s Torvaldom o najavljenom otkazu. Nakon Krogstadova
odlaska Torvald, na Norin nagovor, odlučuje pomoći gđi Linde i naći joj posao u banci. Ni Nora ni
gđa Linde ne znaju da se zapravo radi o Krogstadovu mjestu. Uskoro, Norinu bezbrižnu igru s djecom
prekida Krogstadov povratak. Došao je ucijeniti Noru: ako se ona ne zauzme za nj, otkrit će Torvaldu
da se tajno zadužila i pritom na mjenici krivotvorila očev potpis. Nora ga prezire smatrajući da će
ju Torvald zaštititi jer je to uradila u dobroj namjeri, ali Krogstad ju upozorava na ozbiljnost njezina
prekršaja u pravnom smislu. Užasnuta Nora shvaća da između njezina i Krogstadova čina ima dosta
sličnosti: Torvald joj je objasnio da Krogstada prezire ne samo kao čovjeka koji se kompromitirao
krivotvorenjem nego i kao lažljivca koji je godinama prikrivao svoju pogrešku trujući vlastitu obitelj
pretvaranjem. Donedavno bezbrižna, Nora se više ne veseli predstojećoj blagdanskoj večeri na koju su
pozvani i gđa Linde i doktor Rank, obiteljski prijatelj.
2. čin Torvald šalje Krogstadu pismeni otkaz unatoč tome što ga je Nora pokušavala odgovoriti. Ona
pomišlja posuditi novce od doktora Ranka, ali kad joj on u razgovoru očituje svoje ljubavne osjećaje,
Nora više ne može od njega tražiti takvu uslugu.
Uto dolazi Krogstad koji primivši otkaz prijeti Nori. Uočivši da ona pomišlja na samoubojstvo,
upozorava ju da ni to neće pomoći njezinu mužu da sačuva ugled do kojega mu je jako stalo. Na
odlasku Krogstad u poštanski sandučić ubaci pismo u kojem traži od Torvalda da povuče otkaz jer će,
u suprotnom, sve javno obznaniti. Očajna Nora povjerava se gđi Linde koja požuri zamoliti Krogstada
da svoje pismo neotvoreno zatraži natrag.
Za to vrijeme Nora pokušava Helmera, koji jedini ima ključ poštanskoga sandučića, spriječiti da
pregleda poštu. Pretvara se da joj treba pomoć u vježbanju tarantele za sutrašnji kostimirani ples. Dok
Rank svira, Nora sumanuto pleše, kao da se radi o životu i smrti, a Torvald se brine o lošem dojmu što bi
ga mogla ostaviti na zabavi. Gđa Linde vraća se neobavljena posla jer nije zatekla Krogstada.
3. čin Dok su Helmerovi na zabavi, gđa Linde razgovara s Krogstadom. Predlaže da jedno drugome
budu životni oslonac i da nastave tamo gdje su stali prije mnogo godina kad su bili u ljubavnoj vezi.
Krogstad je isprva sumnjao da ona manipulira njime zbog Nore, ali se uvjerio u njezinu iskrenost kad
ga je zamolila da ne traži svoje pismo natrag jer je shvatila da Nora mora konačno mužu sve priznati.
Presretni Krogstad poslušat će gđu Linde, a Helmerovima će vratiti spornu mjenicu.
Helmerovi se vraćaju s plesa i Torvald konačno otvara poštanski sandučić. Prvo uoči Rankove posjetnice
s crnim križem kojima se neizlječivo bolesni Rank nenametljivo oprašta jer želi bolovati u samoći. Helmera
prijateljeva sudbina nimalo ne dira, razmišlja samo kako će se ta činjenica odraziti na njegov brak jer će
on i Nora odsad biti još čvršće povezani. Međutim, kad Torvald otvori Krogstadovo pismo, njegovo se
držanje potpuno promijeni. On optužuje i vrijeđa Noru, smatra ju nemoralnom i nedostojnom da dalje
odgaja njihovu djecu. Krogstadu je, naravno, spreman udovoljiti kako bi ga ušutkao.
Nora, koja je cijelo vrijeme očekivala čudo, tj. da ju Torvald zaštiti i preuzme krivnju na sebe, ostaje
skamenjena. Uto dolazi drugo Krogstadovo pismo u kojem im on vraća mjenicu. Sad, kad je opasnost
prošla, Torvald se ponaša kao da ništa nije bilo i spreman je oprostiti Nori.
Međutim, vidjevši muža po prvi put u pravom svjetlu, Nora shvaća istinu o svojem braku. Više ne želi
živjeti u kući za lutke, kako naziva svoj dom, i napušta obitelj ma koliko joj to teško bilo, kako bi mogla
izgraditi samu sebe, a Torvald ostaje u nevjerici.
KOMPOZICIJA: drama je sastavljena od tri čina. Zaplet započinje Krogstadovom ucjenom, a
vrhunac nastupa kada Torvald otvori Krogstadovo pismo. Preokret predstavlja drugo Krogstadovo
pismo u kojemu on vraća spornu mjenicu s krivotvorenim potpisom. U raspletu Nora napušta
obitelj.
STILSKA OBILJEŽJA
Elementi modernističke tehnike vidljivi su u zamjenjivanju vanjskih sukoba unutarnjim, uvođenju
modernih tema (potraga za vlastitom osobnošću, nemogućnost komunikacije) i simboličkih motiva.
Nora je komorna drama: reduciran je broj likova, sukob, dramsko vrijeme i prostor. Pozornost se
prebacuje s dramske radnje na psihologiju likova. Psihološka motivacija u prvom je planu iako
je u oblikovanju lika Nore (lakomislena poput pokojnoga oca) i doktora Ranka (nasljedna bolest)
važna i biološka motivacija.
Nora je prije svega psihološki oblikovani lik koji se mijenja pod utjecajem okolnosti. Na početku je
prikazana kao djetinjasta, nezrela, površna mlada žena koja udovoljava svakoj želji svojega muža dok
istovremeno jedva primjećuje tuđe probleme (probleme gđe Linde i doktora Ranka), a na završetku
kao naglo osviještena žena koja shvaća da nije dostojna uloge majke dok ne izgradi svoju osobnost.
DRAMSKA VRSTA: drama u užem smislu (komorna drama).
DRAMSKI SUKOB: Helmer Nora Krogstad
unutarnji sukob
Nora je komorna drama i drama s tezom: dramsko oblikovanje određenoga društvenoga
problema. U Nori su to feminizam i emancipacija žene (oslobođenje od ugnjetavanja i predrasuda,
zadobivanje samostalnosti): na kraju drame Nora shvati da je prije svega čovjek pa tek onda
supruga i majka te dužnost prema samoj sebi pretpostavi bračnim dužnostima, što je za 19. stoljeće
revolucionaran stav.
Simboli u djelu: kostimirana zabava predstavlja brak u kojem su supružnici pod maskama, Norin
očajnički ples odgađanje je vlastite sudbine, a kuća lutaka naziv je za umjetan, zaštićen svijet,
svijet privida i manipulacije.