Moderni roman - Salinger, Lovac u žitu

MODERNI ROMAN


  • prethodnik: moderne proze i modernog romana 20.st. jest F.M. Dostojevski svojim romanom Zločin i kazna ( začetnik različitih oblika modernog romana. Fabula je sekundarna, ona služi kako bi se dovelo junaka u različite situacije i kroz psihološku karakterizaciju ušlo u njegovu psihu)

  • začetnik: put prema modernoj prozi označio je francuski književnik Marcel Proust svojim romanesknim ciklusom U traganju za izgubljenim vremenom.

Proust afirmira:

    • tip proze temeljen na impresionizmu – impresionističko oblikovanje vremena, prostora i likova, reproduciranje čovjekove svijesti

    • stvara posebnu vrstu monološko- asocijativnog romana (psihološko- filozofska raščlamba sjećanja i uspomena

Obilježja moderne proze


  • obilježja suprotna realističkoj prozi;

  • težište se premješta s događaja na lik – teži se što potpunije otkriti unutrašnjost čovjeka, njegov misleni i osjećajni svijet;

  • reproducira se čovjekova svijest – događajno izuzetno bogato;

  • tehnike pripovijedanja jesu: unutarnji monolog ( solilokvij), pripovjedni monolog, struja svijesti;

  • vrijeme je subjektivno(psihološko):

    • subjektivno vrijeme osobnog iskustva

    • vrijeme moderne priče je kratko i obuhvaća nekoliko sati, jedan ili više dana

  • defabulativnost:

    • fabula slabi ili se potpuno prekida, a događaji se povezuju asocijacijama ili razmišljanjima glavnog lika

    • radnja nema uzročno-posljedičnoga slijeda, nego ovisi o subjektivnom proživljavanju lika,

  • teme:

    • traganje za životnim smislom

    • promišljanje vlastitog identiteta, pitanja o svijetu u kojem živi i njegovom smislu,

  • likovi – junak gubi jedinstvo ličnosti:

    • likovi nisu junaci, promatraju svijet oko sebe,

    • oni slijede unutarnju logiku svijesti, prepuštaju se mislima koje se pretvaraju u sjećanja, snove, uspomene, opise, promašaje vlastitog identiteta

    • zbog svoje osjetljive svijesti česti glavni junaci moderne proze jesu umjetnici

  • pripovjedač postaje jedan od lica u djelu- nepouzdan, subjektivan; pripovijeda u 1. licu jednine

  • jezik – može se odrediti kao metajezik – jezik filozofije, simbola

TIPOVI MODERNE PROZE I NJEZINI PREDSTAVNICI


1. ROMAN STRUJE SVIJESTI

  • napušta fabulu i uvodi pripovjedača u 1. licu jednine koji monologizira vlastiti unutarnji svijet

  • predstavnici: Virginia Woolf- Gospođa Dolloway (1925.), James Joyce-Uliks (1922.)- engleska književnost; William Faukner-Krik i bijes (1929.)- američka književnost


2. ROMAN IDEJA

  • roman treba osloboditi podčinjenosti stvarnosti, u roman treba ući sve

  • predstavnik: Andre Gide: Krivotvoritelji novca(1925.)- francuska književnost


3. Posebno mjesto zauzimaju prozna djela FRANZA KAFKE: Proces(1914.), Dvorac(1922.), Preobražaj (1916.)

  • njegovu prozu karakteriziraju: hermetičnost; struktura paradoksa ( iznenađujuće koje nikoga ne iznenađuje); fikcionalna stvarnost ( poremećena, defektna, alogična), svijest o krizi kulture – otuđenost

  • preteča egzistencijalnog romana


4. FILOZOFSKI ROMAN

  • filozofija pretočena u književno djelo

    • egzistencijalizam- Jean Paul Sartre: Mučnina(1938.)

    • filozofija apsurda i djelomično egzistencijalizam – Albert Camus Stranac (1942.), Kuga(1947.)

    • znanstveno – filozofska problematika- Thomas Mann: Smrt u Veneciji(1912.), Čarobna gora(1924.), Doktor Faust


5. KNJIŽEVNOST IZGUBLJENE GENERACIJE

  • realističko-naturalistička i brutalna vizija stvarnosti

  • predstavnik: Ernest Hemingway: Starac i more, Komu zvono zvoni(1940.); američka književnost


6. PROZA u kojoj se kombiniraju elementi realističke proze, fantastike i posebne vrste alegorije – obnova pripovijedanja

  • predstavnici- njemačka, ruska i latinoamerička književnost: Gunter Grass- Limeni bubanj(1959.); Mihail Bulgakov – Majstor i Margarita (1966.); Gabriel Garcia Marquez- Sto godina samoće (1967.)

JEROME DAVID SALINGER; LOVAC U ŽITU – moderni roman (proza u trapericama)

U knjizi, 17-godišnji Holden Caulfield prepričava svoja iskustva iz prijašnje godine svoga života (kada je imao 16 godina). Holden je izbačen iz Pencey Preparatory School (privatna srednja škola koju pohađa), nakon što pada iz svih predmeta osim engleskog jezika. Holden odlazi u New York, planirajući provesti par dana u gradu prije nego što ode kući i obavijesti roditelje. Knjiga, pisana u prvom licu, prepričava ta tri dana provedena u New Yorku.

Knjiga zapravo, od početka, opisuje 72 sata u Holdenovu životu, od čega on 48 sati provodi skitajući New Yorkom, nakon što je izbačen iz škole, u predbožićno vrijeme. Sam naslov knjige odnosi se na krivo zapamćen i izrečen stih lirske pjesme Dolazeći iz žita (Comin’ through the Rye) Roberta Burnsa: ako netko ulovi nekog dok kroz žito ide (gin a body meet a body/comin’ through the rye). Ona je nevina misao izrođena iz ideje da se zaštite nevini.


Holden sebe zamišlja kako stoji u polju žita u kojem se igraju djeca. U njegovoj maštariji, na kraju tog polja nalazi se provalija. On bi stajao u tom polju i pazio na djecu koja bi se previše približila rubu, i uhvatio bi ih da ne padnu u provaliju odraslih i zrelosti. Kako on kaže, on bi želio biti “lovac u žitu”. Ovo je metafora za djecu kako gube svoju čistoću i nevinost te odrastaju i pretvaraju se u prevarante koje Holden toliko prezire. Ovo je također neobičan, našim očima gledano ironičan dio u knjizi, jer bi Holden htio spašavati druge, a ne može spasiti sebe.


U još jednom primjeru njegova poriva da ih zaštiti, Holden je bio obeshrabren svim onim “Jebi se” (“Fuck you”) grafitima i natpisima po Phoebeinoj školi da je osjećao, koliko god se on trudio obrisati ih, kako dvostruko brže nastaju novi.


U knjizi se također obrađuje tema pretvaranja. Holden prezire neistinost i lažne namjere, i kroz čitavu knjigu on razabire sve prevarante na koje nailazi. Kao tinejdžer kojeg muče njegovi osjećaji i neuspjesi, Holden vjeruje da svi poznati i uspješni ljudi na koje nailazi i koji misle da su sretni, su zapravo ili glupi ili neznalice. On ne nailazi na mogućnost da ljudi imaju razloge zašto se ponekad ponašaju tako kako se ponašaju. On njih i dalje naziva prevarantima, a njegova procjena ljudi je zapravo u cijelosti bez ikakvih pravih razloga i dokaza, tj. on se pretvara da je on jedini iskren i da vidi ono što je stvarno i što ostali ne vide, samo da bi dobio barem malen osjećaj pravde. Samo u djeci uočava iskrenost i neiskvarenost, zato je toliko vezan uz sestru Phoebe i pokojnog mlađeg brata Allieja. Starijeg brata, koji je scenarist u Hollywoodu, prezire i smatra izdajicom jer se prodao za novac i tako iznevjerio svoj književni talent.


Holden je idealist, osjećajno nezreo i nesposoban prilagoditi se životu i realnosti i posljedicama odrastanja. On sebe smatra mučenikom svoje vrste, žrtvom svijeta, samo da bi opravdao svoju izoliranost i nesposobnost suosjećanja i razumijevanja drugih.

Lovac u žitu, i njegovo razdoblje smješteno je u vrijeme kasnih 1940-ih do ranih 1950-ih, otprilike u vrijeme kada je roman i napisan.

Smrt Holdenova brata Allieja dogodila se 18. srpnja 1946., kada je Holden imao samo 13 godina. To je ujedno i najraniji događaj imalo opisan u knjizi. Stoga se smatra da se priča događa u prosincu 1949., a ispričana je u ljeto 1950. godine. Ovo potvrđuje i činjenica da je Božić 1949. pao na subotu, stoga dva Holdenova dana provedena u New Yorku bi odgovarala datumima 18. i 19. prosinca (kada bi to bilo tjedan poslije, drugi dan Holdenova “lunjanja” bi bio Božić, a kada bi to bilo tjedan ranije, Holdenova škola bi puštala svoje đake dva tjedna ranije na božićne praznike).

Stil – ovo je moderni roman, primjer proze u trapericama, u kojemu je glavni lik neprilagođeni tinejdžer. Karakteristična je upotreba razgovornog jezika – žargona mladih i vulgarizama



Ultime modifiche: Sunday, 11 April 2021, 15:50