Moralno pitanje - što trebam činiti
Pročitajte tekst a nakon toga odgovorite na pitanja
Moralno pitanje - što trebam činiti?
Heraklo, poznat i kao Herkul, vjerojatno je jedan od najpoznatijih junaka iz mitova, a mitologiju starih Grka svakako je jedan od najvažnijih. Zahvaljujući vrlinama koje ga krase - hrabrosti i mudrosti - tog su antičkog heroja neizmjerno cijenili u starogrčkoj kulturi. Fizička snaga i mnoge vještine koje su mu omogućile da se s lakoćom suoči s najstrašnijim preprekama i dandanas u svima bude divljenje. Heraklo je slavljen kao veliki polubog, n ne stoga što je rođen od Zeusa, vrhovnog grčkog boga i vladara Olimpa, nego zato što s za života neprestano borio protiv zla i pobjeđivao ga te činio dobra djela.
Na svojem putu Heraklo zastaje na raskrižju i promišlja kojim putem krenuti. Situacija u kojoj se nalazi vjerojatno nam nije strana. Svatko od nas sigurno se barem jedanput dosad zapitao - priznati ili prikriti istinu (primjerice pred prijateljem)?; slijediti ili prekršiti pravila (primjerice u sportskom natjecanju)?; varati ili priznati neuspjeh (primjerice na školskom ispitu)? Takve i slične situacije primjeri su moralnih problema. Uobičajene su u životu svakoga od nas, a prepoznajemo ih tako što si postavljamo moralno pitanje na koje trebamo dati od govor. Taj je odgovor zapravo odluka koju moramo donijeti - što ću učiniti u ovoj situaciji kako ću postupiti? Možemo stoga reći da je moralni problem bilo koji postupak, događaj ili stanje kod kojeg se pred nas postavlja moralno pitanje „Što trebam činiti u ovoj situaciji?"
Na raskrižju je mitski junak susreo dvije žene. Obje su nudile odgovor na pitanje o kojem je Heraklo promišljao, no ti su odgovori bili posve suprotni. Raskošno odjevena Kakija pozvala ga je da pođe njezinim putem kako bi lagodno i bez muke došao do sreće. Skromna Areta ponudila mu je put do vrline i slave popločen preprekama, izazovima i mnogim teškoćama Heraklo se tako susreće s dva moguća rješenja svojega moralnog problema, s dva različita odgovora na moralno pitanje o kojem promišlja. Takva situacija neodlučnosti, kada prepoznajemo da na postavljeno moralno pitanje možemo odgovoriti na različite načine te kadi nismo sigurni koje rješenje trebamo odabrati kako bismo riješili moralni problem, zove se moralna dilema ili moralna dvojba. Svoju je moralnu dilemu Heraklo razriješio odbivši između ponuđenih mogućnosti raskalašen, lagodan i poročan put prema sreći kakav je predlagala Kakija (grč. kakos = zao, opak). Heraklo donosi odluku i izabire poći putem koji predlaže Areta, putem vrline (grč. arete = vrlina).
Vrlina kao odgovor
Vrlina je jedan od glavnih motiva mnogih mitova te je medu najvažnijim pitanjima o kojima promišljaju antički filozofi. No, osim toga, vrlina je i jedna od ključnih tema etike. Razlog je u tome što se ni jedan čovjek ne rada dobrim, nego svatko od nas dobrim postaje.
U životu svatko od nas prije ili poslije zastane i promisli o sebi. Postavimo si pitanja kao što su - jesam li dobar čovjek?; kako mogu postati boljom osobom?; što moje postupke čini ispravnima?; činim li dobro sebi i drugima? Takva i slična etička pitanja upućuju na dimenziju života koja je svojstvena samo našoj vrsti. Naime, čovjek je jedino biće sposobno za moralno i etičko promišljanje te moralno i etičko djelovanje. Kao umno biče čovjek je jedini koji ima moralnu svijest, odnosno savjest, sposobnost razlikovanja dobra od zla i prosuđivanja što je ispravno (moralno), a što neispravno (nemoralno).
Antički filozof Aristotel poučava daje kao obilježje čovjekova karaktera vrlina zlatna sredina između dviju krajnosti - manjka i viška - koje obje možemo smatrati manama jer su loše. Tako je, primjerice, hrabrost vrlina zbog toga što je zlatna sredina između dviju mana - kukavičluka i nepromišljene ludosti. Darežljivost je zlatna sredina između rasipnosti i škrtosti, umjerenost između raskalašenosti i skromnosti i sl. Dobra je vijest da je vrlina stvar slobodnog izbora. To znači, kako uči Aristotel, da te i druge karakterne vrline možemo naučiti. To, naravno, nećemo postići štrebajući teoriju vrlina, nego uvježbavanjem vrline.
Kada i gdje uvježbavamo vrlinu? Svaki put kada se nađemo na raskrižju. Kako uvježbavamo vrlinu? Odabirom ispravnog puta! Naime, vrlinu vježbamo svaki put kada moralnu dilemu razriješimo tako da odaberemo činiti dobro, poput Herakla. Vježbanje činjenja dobra gradi naš karakter, unapređuje odnose s drugim ljudima i otvara vrata onome što u etici volimo zvati dobrim životom. Na životnom putu čeka nas još mnogo moralnih problema, a svaki takav problém prilika je da činimo dobro.
Na putu prema dobru životu
U mitu o Heraklu dvije žene, Kakiju i Aretu, razumijemo kao dva načina na koji čovjek živi svoj život, ostvaruje svoje ciljeve, djeluje u zajednici. Životnim putem možemo koračati lagodno i bezbrižno ako izabiremo gledati samo na vlastitu dobrobit i kada težimo ostvarenju samo svojih interesa. Takav način života možda i jest lakši, no ujedno je usamljen jer na tom putu za druge nema mjesta. Tko ne razumije sebe kao dio zajednice te ne mari za dobrobit i sreću onih s kojima dijeli život, teško će upoznati ljubav, suosjećanje, mir, poštovanje, suživot - etičke vrijednosti koje život čine dobrim. Stoga Kakija predstavlja životni put na kojem umjesto dobra izabiremo loše (zlo), umjesto vrline izabiremo poroke (mane), umjesto suradnje i suživota izabiremo samo vlastitu korist (egoizam).
Odabir vrline, suradnje i suživota - dobra - često je zahtjevniji i teži životni put. Kako smo vidjeli, Heraklo izabire činjenje dobra, vrlinu, a na tom ga putu očekuje dvanaest teških zadataka. Time pokazuje uvježbanost volje, snagu svojega karaktera da izabere ono što je bolje, makar iziskivalo žrtvu, a ne ono što je lakše.
Vrlina koju su stari Grci, kao ratnički narod, posebno cijenili, upravo je Heraklova osnovna vrlina - hrabrost. I uistinu je potrebna hrabrost da izaberemo teži put kada je druga mogućnost poći lagodnim i bezbrižnim putem. No takva uvježbanost naše volje da činimo dobro, da odaberemo ono što je ispravnije, a ne ono što je lakše, pokazuje nam da naš život krasi ono što u etici nazivamo vrlinom ili krepošću.
Hrabrost, marljivost, velikodušnost, pravednost i druge vrline uvježbavamo svaki put kada moralnu dilemu razriješimo tako što izaberemo činiti dobro, odnosno kada postupimo hrabro, marljivo, velikodušno, pravedno i sl. Prepreke na koje nailazimo na životnom putu možda nisu zanimljive kao mnogoglava zmija koju treba ubiti, košuta zlatnih rogova koju treba uhvatiti ili čudovišni pas kojeg iz podzemlja treba izvesti na zemlju, no izazovi s kojima se svatko od nas suočava u životu mogu biti jednako strašni. Ako se u susretu s izazovima ugledamo na Herakla i na svaku prepreku odlučimo gledati kao na priliku za vježbanje vrline, a ne zastrašujući problem, osim što ćemo riješiti problem i učiti vrlinu, doći ćemo na korak bliže onomu što u etici nazivamo dobrim životom. Tim putem vode i nadolazeće teme našeg udžbenika.
1. Kakva mogu biti moralna pitanja?
2. Što je moralni problem?
3. Što je moralna dvojba?
4. Što je moralnu svijest?
5. Što su vrline, a što mane?
6. Što je zlatna sredina?
7. Kako se uvježbavaju vrline?
8. Koje su tvoje vrline, a koje mane?