Identitet i društvene mreže
Identitet i društvene mreže
Društvene mreže jedno su od glavnih tehnoloških sredstava koje je drastično promijenilo način na koji komuniciramo i koje ima znatan utjecaj na oblikovanje našeg identiteta. Stručnjaci često određuju društvene mreže kao internetski sustav koji dopušta pojedincu da u virtualnom prostoru tog zadanog sustava stvori potpuno ili djelomično javan profil. Unutar tog sustava korisnici mogu načiniti popis drugih korisnika s kojima žele biti povezani te mogu pretraživati i ulaziti u svoje popise korisnika i mijenjati ih po želji. Od prvih društvenih mreža poput MySpacea sve do onih najpopularnijih poput Instagrama, Twittera i Facebooka, načelo i poruka ostali su isti: povežite se! Upravo u tom povezivanju s drugima društvene mreže utječu na oblikovanje našeg identiteta. Povezujući se s drugima u virtualnom prostoru, razmjenjujemo s njima razmišljanja, stajališta, svjetonazore i iskustva te tako utječemo jedni na druge. U tom smislu najvažnija uloga društvenih mreža nije u upoznava-nju novih ljudi nego u omogućivanju određenog načina komunikacije. Ta se komunikacija najčešće zbiva između poznanika, a kada na društvenim mrežama i tražimo nove osobe, obično ih nalazimo u skupinama istomišljenika. Stručnjakinja za komunikaciju Jessica Vitak objašnjava to tako što kaže daje naš identitet dijelom odreden mrežom prijatelja koju održavamo, a ujedno se lakše povezujemo s onima u kojima prepoznajemo dio sebe, dio vlastitoga osobnog identiteta.
Predstavljanjem svoje osobnosti na društvenim mrežama zapravo se odlučujemo javno predstaviti. Upravo je javnost, odnosno javni prikaz, jedno od ključnih obilježja društvenih mreža. Svoj identitet predstavljamo drugima koji sudjeluju u javnome virtualnom prostoru, a kako bismo to mogli, na društvenoj mreži moramo izraditi profil. Jenny Sunden, sveučilišna profesorica i komunikologinja, za profile kaže da su „jedinstvene stranice gdje pojedinac sebe može utipkati u postojanje."
To objašnjenje profila na društvenim mrežama govori nam mnogo o našemu virtualnom identitetu. Naime, u virtualnom prostoru poput društvenih mreža mi zapravo ne postojimo dok ne stvorimo sami sebe. To znači da stvaranjem profila na društvenim mrežama gradimo svoj virtualni identitet, koji ponajviše ovisi o nama. Ono što će drugi znati ili misliti da znaju o nama pod našom je izravnom kontrolom. To je jedno od najvažnijih obilježja društvenih mreža - mogućnost kontrolirane izgradnje osobnog identiteta u virtualnom okružju. Informacije koje o sebi dijelimo i stavovi koje iznosimo na društvenim mrežama mogu i ne moraju odgovarati onima u stvarnosti.
Na društvenim mrežama često se mogu susresti lažni profili. Iza njih se kriju stvarne osobe, nositelji stvarnih osobnih identiteta, koje su iz određenih razloga u virtualnom prostoru odlučile predstaviti lažnu sliku sebe. Njihov virtualni identitet ne odražava njihov osobni identitet. Najčešći je razlog u tome što takve osobe nisu sigurne u svoj vlastiti identitet, odnosno još nisu izgradile cjelovitu sliku o sebi. Takvo se iskrivljeno predstavljanje sebe najčešće nalazi medu tinejdžerima jer je adolescencija jedan od najzahtjevnijih životnih stadija, ali i najvažnijih za oblikovanje identiteta.
Adolescencija počinje u pubertetu i završava postizanjem zrelosti. Dok se pubertet odnosi na tjelesne promjene koje najčešće počinju oko osme godine života, adolescencija označuje emocionalni razvoj i psihičke promjene. To je razdoblje psihološkog sazrijevanja i izgradnje identiteta za kojeg osoba upoznaje i izabire uloge i odgovornosti svojstvene odraslim osobama. Pod utjecajem hormonskih reakcija u organizmu, u procesu upoznavanja i prihvaćanja sebe i svog tijela, adolescenti osjećaju potrebu za dokazivanjem vlastite vrijednosti i njezinim priznavanjem medu drugim ljudima, zbog čega se mogu naći u sukobu sami sa sobom. Pojavljuju se i težnje za osamostaljivanjem i neovisnošću koje mogu voditi u sukob sa sredinom, osobito s roditeljima.
Način na koji ćemo se predstaviti u virtualnom prostoru kao što su društvene mreže uglavnom je odraz našeg doživljaja samih sebe, odnosno vlastitoga osobnog identiteta. Ako smo zadovoljni sobom, tada nemamo potrebu stvarati lažne virtualne identitete, a profili koje stvaramo u virtualnom prostoru vjerodostojan su prikaz nas iz stvarnog svijeta. Dakako, taj je prikaz uvijek rezultat izbora, jer svatko bira koje informacije o sebi želi podijeliti u javnome virtualnom prostoru. Ako se predstavljamo vjerodostojno i naš je virtualni identitet u skladu s našom stvarnom osobom, tada možemo reći da nas odlikuje samopoštovanje - svijest o vlastitoj vrijednosti i postupanje u skladu s vlastitim vrijednostima. Tada naš osobni identitet ostaje siguran i nepovrijeđen.
Pitanja:
1. Iz kojih se razloga pojedinci pridružuju društvenim mrežama?
2. Koliko su one važne u tvom društvu?
3. Komunicirate li više uživo ili na društvenim mrežama?
4. Smatraš li da društvene mreže pridonose zajedništvu?
5. Kako pak procjenjuješ da utječu na društvenost?