Svjetonazori i identitet
Svjetonazori i identitet
KAD JE SVJETONAZOR JAČI OD ISTINE: Što učiniti kada netko jednostavno ne vjeruje činjenicama?
Jeste li ikada primijetili da kada ljudima predstavite činjenice koje su u suprotnosti s njihovim najčvršćim uvjerenjima, oni uvijek promijene svoje mišljenje? Nismo ni mi. Zapravo, suočeni s neporecivim dokazima, ljudi se najčešće samo još dublje ukopaju u svoja uvjerenja. Razlog tomu je što se smatra kako je svjetonazor pod napadom konfliktnih podataka, piše Scientific American. Tako kreacionisti poriču dokaze za evoluciju u fosilima i DNK jer su zabrinuti da sekularne snage napadaju religiju. Protivnici cijepljenja ne vjeruju velikim farmaceutskim tvrtkama i misle da novac korumpira medicinsku struku, zbog čega vjeruju da cijepljenje prouzročuje autizam. Ljudi koji poriču klimatske promjene proučavaju godove drveća, jezgre ledenjaka i stakleničke plinove jer im je stalo do slobode, posebno slobode tržišta i industrije da djeluju neopterećeni restriktivnim vladinim regulacijama. (Izvor: net.hr, 7. siječnja 2017.)
Jedan ili više svjetova
Kada promislimo o pitanju postoji li jedan svijet ili više njih, moramo priznati da nam se pitanje u najmanju ruku čini suludo, neozbiljno, kao neka vrsta provokacije. Pa naravno da postoji jedan svijet, onaj u kojem mi kao ljudi živimo, na planetu Zemlji, okruženi mnoštvom drugih ljudi koji žive s nama u tom istom svijetu. No ako malo bolje promislimo na što se pitanje odnosi, vidjet ćemo da nije toliko banalno. Ono se ne odnosi na pitanje koliko planeta postoji, nego na način na koji promatramo ono što se oko nas zbiva i kako to razumijemo. Primjerice, ako promotrimo umjetnička djela, u književnosti ili u likovnoj umjetnosti, lako opažamo da pojedini autori imaju različite doživljaje istih događaja ili stvari. U prilog tomu ide i činjenica da u povijesti možemo prepoznati mnoštvo književnih i umjetničkih pravaca, od kojih je svaki na poseban i drugačiji način opisivao u načelu isto - naš jedan svijet u kojem živimo. Ili je možda svaki od tih svjetova zaseban?
Svjetonazor kao doživljaj
Na pitanje kojim smo zaključili uvodni dio nije tako lako dati odgovor. Da bismo odgonetnuli koliko zapravo svjetova ima, trebamo se najprije zapitati što je svjetonazor i na što se odnosi. Već smo u kratkim crtama natuknuli o čemu je riječ, a vjerojatno i sam pojam svjetonazor (koji su sebi sadrži pojmove svijet i nazor ili shvaćanje) mnogo toga otkriva. Svjetonazorom možemo smatrati naše doživljavanje i razumijevanje svijeta. Taj se pojam ne odnosi na osjetilno opažanje, gdje bismo, primjerice, osjetom vida prepoznali plavi automobil kao plav, nego se odnosi na razumijevanje značenja. Jedna od definicija svjetonazora koju zastupa Immanuel Kant jest daje svjetonazor percepcija opažajnog svijeta, dakle naše tumačenje onoga što možemo opaziti, zamijetiti.
U našem razumijevanju svijeta i shvaćanju procesa oko nas mi nismo samo pasivni promatrači nego i sami krojimo svoj svijet u kojem živimo. Američki filozof David K. Naugle smatra da je svjetonazor fenomen i sustav ustanovljenih simbola koji postavlja snažan okvir unutar kojeg ljudi razmišljaju, interpretiraju i znaju. Ta definicija otvara mnoga pitanja o svjetonazoru i njegovoj važnosti u čovjekovu životu. Ponajprije, potrebno je analizirati što to znači da svjetonazori postavljaju okvire.
Biti uokviren značilo bi imati omeđen prostor u kojem možemo percipirati i promišljati, dakle imati okvire unutar kojih možemo aktivno razumijevati i shvaćati. Ako prihvatimo tu definiciju, prihvaćamo i činjenicu da svi razmišljamo unutar nekih okvira, pa možemo reći daje naše razmišljanje ograničeno. Okviri se odnose na naše razmišljanje, interpretira-nje i znanje, a unutar tih okvira oblikujemo svoja stajališta - gledišta, motrišta, mišljenja, stavove o nekome ili nečemu. Način na koji razmišljamo te postupci kojima prosuđujemo i zaključujemo, odnosno naša stajališta, pod izravnim su utjecajem našeg razumijevanja i shvaćanja svijeta, a stajališta je nužno argumentirati, kao što i činimo u mnogim pitanjima u udžbeniku koja od nas traže argumentaciju osobnih stajališta. Primjerice, ako smo pripadnici židovske zajednice u Izraelu, sigurno ćemo sukobe s Palestincima promatrati na posve drukčiji način od onoga na koji to čini druga strana, što uvelike onemogućuje razrješenje sukoba. Interpretiranje onoga što doživimo također je temeljeno na svjetonazorski postavljenim okvirima koji nas usmjeruju na određen način vrednovanja naših iskustava. Dok je rukovanje pri upoznavanju sastavni dio kulture u zapadnim zemljama, za Japance bi takvo ponašanje tradicionalno bilo nepristojno te bi se čak moglo protumačiti kao uvreda. Znanje koje imamo o svijetu stvoreno je unutar zadanih okvira svjetonazora i neodvojivo je od njega pa je tako učenje određeno svjetonazorom. Tako, primjerice, pojedine povijesne osobe i povijesni događaji imaju različita značenja, ovisno o onome što smo prihvatili kao naučene činjenice, pa se negdje određene povijesne ličnosti slave kao heroji, a negdje kao zločinci.
Pitanja:
1. Što je svjetonazor?
2. Smatraš li da je svjetonazor nešto nepromjenjivo? Argumentiraj svoja stajališta.
3. Znaš li za neke svjetonazorske sukobe? Prepričaj jedan!
4. Smatraš li da način na koji gledamo na svijet utječe na naš suživot s drugim ljudima? Na koji način?
5. U čemu se razlikuje način na koji ti doživljavaš svijet od načina na koji to čine tvoji vršnjaci, primjerice, u Japanu ili nekoj drugoj zemlji?