Etička učenja islama

Etička učenja islama

Islam je monoteistička povijesna religija objave, a muslimani boga zovu Alah (Preuzvišeni). Vjeruju da se Bog objavljuje proroku Muhamedu i diktira mu svetu knjigu - Kur'an - koji sadržava i moralni zakon - pravno uobličen u šerijat (islamski zakon temeljen na Kur'anu i tumačenju Muhamedova života). Također, vjeruju u sudnji dan (kijamet) i zagrobni život u kojemu se nagrađuju ili kažnjavaju djela.

Riječ islam na arapskome znači „pokoravanje Božjoj volji", što upućuje na narav islamske etike - etike dužnosti. Pet je stupova islama, pet temeljnih dužnosti koji obvezuju sve vjernike.

1. Vjerovati u temeljnu objavljenu istinu: Nema boga osim Alaha, a Muhamed mu je prorok.

2. Pet puta na dan uputiti Bogu molitvu popraćenu obrednim pranjem i okretanjem prema Muhamedovu rodnom gradu Meki, a petkom sudjelovati u zajedničkoj molitvi.

3. Postiti za mjeseca ramazana (devetog mjeseca kada je počela objava Kur'ana): suzdržavati se od hrane, vode, duhana, tjelesnih zadovoljstava, neljubaznih riječi i grešnih djela do zalaska sunca.

4. Izdvajati za potrebite od imetka koji nije nužan za uzdržavanje obitelji.

5. Vjernici koji to mogu učiniti, dužni su jedanput u životu hodočastiti u Meku. Tada su zabranjeni politički govori i naglašava se jedinstvo svih muslimana.

Osim Kur'ana, sveti je tekst za muslimane i Sunna - predaja o Muhamedovim djelima koja sadrži razrađena pravila za život. Poslije se muslimani dijele na dvije podskupine - sunite i šijite, koji se najviše razlikuju po pravno-političkim uvjerenjima i između kojih se posljednjih nekoliko vode vojni sukobi.

Suniti, većina muslimana, nastoje slijediti Sunnu odnosno Muhamedov život kao moralni uzor te uglavnom smatraju da vjerski moralni zakon - šerijat - treba predstavljati temelj društvenoga uređenja. Šijiti su većinom azijski muslimani te slijede imame, duhovne i mo­ralne učitelje. lako vrhovni imam uglavnom nije smatran političkim vodom, u suvremenom Iranu, primjerice, on ima i znatnu političku moć.

Razvija se i mistična struja - sufizam. Sufiji su po mnogočemu posebna struja unutar isla­ma: redovnici koji naglašavaju ljubav prema Bogu i unutarnju posvećenost vjernika, a ne tek izvanjsko vršenje zapovijedi. Jedinstvo s Bogom i moralno savršenstvo u sufizmu se postiže dubokom molitvom, i ovladavanjem strastima.

Zapadnjački mislioci često kritiziraju podređenost žena u islamu, odnosno nejednakost i neravnopravnost žene u odnosu na muškarca. Primjer svima poznat je Malala Yousfzai,  Pakistanka koja je 2009. u dobi od 11 godina iskoristila mrežu kako bi putem bloga poslala BBC-ju poruku o teroru talibanskoga režima i zabrani školovanja za djevojčice.

Poebno se mnogo rasprava vodi i o obvezi svake punoljetne muslimanke za nošenjem Hidžaba - pokrivala za glavu. Prema Kur'anu, muškarac smije imati do četiri žene, uz uvjet

Da ih može uzdržavati i da ne pravi razliku medu njima. Također, muškarci ženama duguju poštovanje i one imaju pravo nasljedstva. No muslimani širom svijeta različito tumače sveti tekst glede položaja žena, pri čemu neki mislioci ističu da su moralna učenja u Kur'anu o postuanju prema ženama donijela veća prava ženama nego što su ih imale do pojave islama.

Šerijat, islamski zakon, u nekim zemljama ima status političkog zakona, što otvara političko i etičko pitanje o opravdanosti religijskih vjerovanja u državnim zakonima. Suprotnost takvoj, teokratskoj državi (grč. theos = bog, kratein = vladati), u kojoj religijska zajednica ima i duhovnu i političku vlast, jest sekularna (lat. secularis = svjetovan) država. Na Zapadu su države već više od jednog stoljeća sekularne što znači da se zakoni donose prema demokratskim načelima, a ne izvode se izravno iz religijskih etičkih učenja.

Naposljetku, najviše prijepora izaziva pojam džihada - svetog rata protiv nevjernika. U Kur'anu se na nekim mjestima doista poziva na takav rat, no pitanje je treba li sveti tekst doslovce tumačiti. Mnogi islamski mislioci širom svijeta osuđuju nasilje pojedinih skupina i pokreta te naglašavaju da se džihad odnosi na unutarnji rat protiv grijeha i moralno pročišćenje čovjeka radi istinske predanosti božanskome.

Pitanja

1. Navedi pet zanimljivosti o islamu.

2. Zbog čega se islam često pogrešno izjednačuje s terorizmom?

3. Što znaš o položaju žena u islamu?