CARNET - Arhiva 2021 Loomen

Spol i rod kao obilježja identiteta

U ovoj lekciji naše razmatranje identiteta prelazi u područje spolnoga odnosno rodnog iden­titeta, a naš je zadatak naučiti u čemu se razlikuju ta dva obilježja našeg identiteta. Pojmo­vi roda i spola u hrvatskom se jeziku cesto pogrešno shvaćaju kao sinonimi, ali oni to nisu. Središte naše pozornosti u ovoj je lekciji na spolu i rodu kao obilježjima identiteta, dok ćemo o spolnosti kao dimenziji ljudskog života govoriti u idućem poglavlju.

Spol kao obilježje identiteta

Kada promišljamo o pojmu spola, odmah možemo reći daje on biološki predodređen u trenutku začeća. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira spol kao skup bioloških obilježja čovjeka koja se očituju u anatomskim i fiziološkim razlikama ponajprije povezanima s reproduktivnim organima. Tradicionalno razlikujemo muški i ženski spol, odnosno, ljudi se prema kriteriju spola dijele na muškarce i žene. Spolna su obilježja čovjeka neovisna o kulturi i ne mijenjaju se s vremenom.

Kao što smo već spomenuli, spol pripada slučajnim obilježjima ljudskog identiteta, a određuje ga slučajna kombinacija kromosoma xx ili xy u trenutku začeća. To vrijedi za gotovo sve životinjske vrste, koje, kao i ljudi, imaju svoje svojstvene fiziološke i anatomske razlike, vidljive u različitim reproduktivnim organima.

Neravnopravnost spolova

Promotrimo li položaj i ulogu spolova kroz povijest, posve nam je jasno koji je spol bio dominantan, a koji podređen. Dok su samo muškarci bili u prilici ostvarivati svoje potencijale, žene su bile potpuno potisnute u drugi plan jer im je, kako se shvaćalo, mjesto u kući, gdje vode brigu o kućanstvu i odgoju djece. Do modernih vremena žene gotovo uopće nisu bile prepoznate u filozofiji, znanosti, umjetnosti i drugim područjima. To, naravno, nije zbog toga što nisu bile sposobne ili nisu imale želju pridonositi društvu i napretku onako kako su to činili muškarci, nego zato što je povijest obilježena društvenom vladavinom muškaraca. Gotovo sve zajednice i gotovo sva društva razvila su se kao patrijarhalna, što znači da su društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim životom upravljali isključivo muškarci. Žene nisu bile poželjne ni u poslovnom svijetu jer se smatralo da nisu podobne za rukovodeće položaje. Mnogi su to opravdavali takozvanom prirodnom nejednakošću između muškaraca i žena smatrajući daje karakter žene prožet strastvenošću i emocionalnošću te kao takav usmjeren na ono iracionalno u čovjeku. Povijesna se predrasuda o manjoj vrijednosti žena u odnosu prema muškarcima možda najbolje očituje u činjenici da su prve države pravo glasa ženama dale tek na kraju 19. stoljeća. Trebalo je proći još pola stoljeća da se ženama prizna pravo glasa u većini država, dok su neke države prije ušle u novo tisućljeće negoli su ženama omogućile pravo glasa, poput Saudijske Arabije, koja je to učinila tek 2015. godine. Neravnopravan položaj muškaraca i žena potkraj 19. i početkom 20. stoljeća doveo je do različitih društvenih inicijativa i pokreta čiji je cilj bio ojačati položaj žene u društvu, odnosno omogućiti ravnopravnost spolova. Jačanjem i širenjem ti pokreti postaju nezaustavljivi, a borbu za ravnopravnost unose u sva područja života - svakidašnjicu, politiku, intelektualne krugove, kulturu, umjetnost i druge. Skup tih inicijativa i pokreta koji potkraj 19. stoljeća počinju ispravljati povijesne nepravde nad ženama, a žive i imaju važnu ulogu u društvu i danas, nazivamo feminizmom.

 

 

Pitanja:

1. Smatraš li da su razlike u ponašanju između muškaraca i žena biološki uvjetovane, odnosno da su posljedica činjenice što je netko rođen kao muškarac ili žena? Ili smatraš daje uzrok razlika ponajprije u društvu, odnosno u načinu na koji smo odgajani, u vremenu i mjestu u kojem živimo, u iskustvima koja smo proživjeli i sl.? Obrazloži.

3. U čemu se razlikuju žene i muškarci?

4. Jesu li muškarci su nad ženama počinili povijesnu nepravdu? Obrazloži.

5. Što je feminizam? Kakav je tvoj stav prema feminizmu?