Supkulture i identitet
Supkulture i identitet
Prihvaćanje različitosti
Svijet u kojem živimo pun je mogućnosti i različitosti. Možemo reći da nikada nije bilo to-liko raznolikosti u svim mogućim područjima života kao što ih ima sada, a kako se čini, u budućnosti bi moglo biti još više opcija između kojih ćemo moči birati. Kako smo već uočili, sloboda samoodređenja kao pravo svakog čovjeka omogućuje nam izbor životnog stila koji nam najviše odgovara i koji nas najviše zadovoljava. Ipak, u svijetu ne živimo sami, nego smo nužno okruženi drugim ljudima uz pomoć kojih se ostvarujemo i u odnosu s kojima pronalazimo smisao. Svakodnevno komuniciranje s izvanjskim svijetom stoga je neizbježno. Činjenica daje svakom čovjeku dana sloboda da sam odredi tko je i kako želi živjeti, pred svakoga od nas postavlja moralnu obvezu prihvaćanja različitosti. Ta se obveza očituje u našoj dužnosti da obilježja identiteta drugih ljudi prepoznajemo kao jednakovrijedna vlastitim obilježjima identiteta. Jednako kao što djelujući prema sebi izražavamo samopoštovanje, u djelovanju prema drugima trebamo se odnositi s poštovanjem i prihvaćanjem neovisno o razlikama medu nama.
Popularna i alternativna kultura
lako imamo gotovo neograničene mogućnosti, u djelovanju je nužno pridržavati se društvenih pravila koja omogućuju suradnju i interakciju s drugima. Oni koji ih se ne pridržavaju, često su odbačeni, a upravo je kultura ta koja određuje pravila i norme.
Kao što smo spomenuli, pravila koja vrijede u jednoj kulturi, ne vrijede uvijek i u drugoj. Stoga zvuči nemoguće da bi moglo postojati takvo nešto kao što je globalna kultura, odnosno ona kultura koja bi vrijedila u svakom kutku zemlje. Unatoč tomu, čini se da mladi diljem svijeta dijele interes za mnoge sadržaje (glazbene, modne, filmske i dr.) i osobe koje svoju popularnost duguju masovnim medijima. Predstavljanjem takvih sadržaja kao popularnih i poželjnih masovni mediji utječu na naš sustav vrijednosti, pogled na svijet, ponašanje, način odijevanja i ukrašavanja tijela - na naš identitet.
O utjecaju medija na oblikovanje identiteta govorit ćemo detaljnije u idućoj lekciji, a zasad istaknimo sljedeće. Ono što najčešće smatramo i nazivamo „popularnim" uglavnom dolazi iz masovnih medija - televizije, interneta, radija - pri čemu se „najpopularnijima" pokazuju sadržaji iz zapadne, američke kulture. Mnogi stručnjaci tako popularnom kulturom (pop-kulturom) ne smatraju samo onu koja se u svojoj umjetničkoj vrijednosti ne može poistovjetiti s visokom kulturom (autentičnim umjetničkim djelima velike vrijednosti, poput Da Vincijeve Mona Lise, pariškog Eiffelova tornja ili Vivaldijevih Godišnjih doba) ili onu koju prihvača i voli velik broj ljudi, nego kao bitno obilježje popularne kulture ističu činjenicu da ona obuhvaća sadržaje koji nam se svakodnevno nameću s pomoću masovnih medija kako bismo ih prihvatili i zavoljeli, a sve radi zadovoljenja privatnih interesa za zaradom pojedinaca ili korporacija. U svakodnevnom žargonu popularna kultura cesto se naziva mainstreamom (engl. glavna struja), a sve što se njoj pojavljuje kao opozicija kako bi se razlikovalo i od visoke kulture i od popularne kulture naziva se alternativnom kulturom, u žargonu alternativom (engl. alternative).
Supkulture
Kao dio određene zajednice, živimo i djelujemo u skladu s pravilima i običajima kulture te zajednice koji su postavljeni kao mjerilo te su načini ponašanja koje moramo poštovati. No što ako nam to ne odgovara, ako norme i vrijednosti dominantne kulture u kojoj živimo ne odgovaraju našim uvjerenjima? Što ako se ne prepoznajemo u kulturnom mainstreamu?
Kao odgovor na samu ideju postojanja dominantne kulture pojavljuju se skupine čije su vrijednosti i norme različite od onih koje prihvaća većina - supkulture. Dok su manja društva često povezanija i homogenija te u njima dominira kulturno jedinstvo, pojava supkultura svojstvena je većim društvima, u kojima živi i djeluje velik broj pojedinaca s različitim svjetonazorima i uvjerenjima. Određenoj supkulturi svojstveno je ujedinjenje njezinih članova oko zajedničkih vrijednosti i uvjerenja koji su nužno različiti od onih u dominantnoj kulturi. Pripadnici supkulture najčešće su mladi, koji takvim ujedinjenjem zapravo daju kolektivni odgovor na društvene probleme. Supkulture nisu organizirane zajednice, institucije, sa svojim predsjednikom, upravnim odborom i proračunom, a sociološki gledano, najčešće se u supkulturama prepoznaju mladi iz nižih društvenih slojeva. S obzirom na globalnu povezanost ljudi, možemo ustvrditi da cijeli svijet postaje „jedno veliko društvo" te stoga i nije čudno da u modernom svijetu postoji veliki broj različitih supkultura. U nastavku ćemo predstaviti neke od poznatijih.
Pitanja:
1. Što bi to mogla biti supkultura?
2. U čemu bi se mogla razlikovati od kulture?
3. Možemo li pripadati supkulturi, ali ne i kulturi?
4. U čemu je veza između supkulture i identiteta?
5. Smatraš li daje supkultura nešto prolazno ili trajno?
6. Koja ti je supkultura najbliža i zašto?